Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
9 komentara

Uspoređivanje, perfekcionizam i skromnost koče vaš uspjeh

Sam svoj neprijatelj: Kočeći svoj puni potencijal odugovlačenjem, pretjeranom skromnošću i životom u prošlosti čovjek zapravo stvara alibi za neuspjeh

Fotolia
Foto: Fotolia
9 komentara

Samosabotaža je kad kažemo da želimo nešto, a onda se pobrinemo da to ne ostvarimo, kaže stručnjakinja za samosabotažu Alyce Cornyn-Selby. 

- To je vrsta obrambenog mehanizma, gdje čovjek unaprijed radi stvari koje onemogućuju postizanje dobrih rezultata. Na taj način sebi stvara alibi za kasniji eventualni neuspjeh - kaže prof. psihologije Martina Trboglav. 

- Može biti stalno odgađanje posla, nepreuzimanje odgovornosti, čekanje da netko drugi primijeti pogrešku i reagira, olako i površno pristupanje nekom zadatku, loša komunikacija s kolegama i nedijeljenje informacija, zaboravnost, kao i burna noć prije ključnog sastanka - poručuje psihologinja Trboglav. 

Dodaje kako je riječ najčešće o nesvjesnim potezima kojima sutra možemo opravdati loš učinak, a da pritom izbjegnemo zaključak da je uzrok neuspjehu naša nesposobnost.

Odugovlačenje itekako sabotira 

Odugovlačite li s radnim obvezama, zapravo ste “zaglavili” između namjere i djelovanja, a samosabotaža je upravo nezatvaranje te praznine. Radnici koji odgađaju posao često se boje neuspjeha pa im je lakše okriviti pretrpan raspored.

Što je ovdje ispravno?

Mislite li, govorite ili tražite samo negativno, to izaziva nezadovoljstvo i guši ambicije. Radije si postavite pitanja poput: “Što je pozitivno u ovoj situaciji/što djeluje” jer u svakoj situaciji uvijek ima nečega pozitivnog.

Koji je najgori mogući ishod?

Ako ste toliko zabrinuti za budućnost na poslu da ste paralizirani strahom, vrijeme je da se usredotočite na sadašnjost. Zapitajte se što se najgore može dogoditi, opustite i koncentrirajte na posao. Budućnost ionako ne možete kontrolirati, ali svoje postupke možete.

Osvijestite svoj strah

Važno je osvijestiti svoj strah od neuspjeha, kao i sve ono što radite kako biste si unaprijed opravdali neuspjeh. Kad postanete svjesniji takvih obrazaca, prvi korak je da si dopustite osjetiti strah, a taj strah znači da vam je stalo, savjetuje prof. Trboglav.

Osvijestite kad i kako se podcjenjujete

Podcjenjivanje je također oblik samosabotiranja koji ne samo da vas sprečava u ostvarivanju vašega punog potencijala nego kolegama i šefovima daje priliku da vas smatraju lošim zaposlenikom. 

Zato morate osvijestiti kako se podcjenjujete - vidite li u situaciji samo negativno, jeste li rob lošim radnim navikama ili si govorite da niste dovoljno pametni, vrijedni ili dostojni poslovnih izazova. 

- Svi mi gradimo sliku o sebi na temelju osjećaja koliko smo učinkoviti u onom što radimo. S vremenom to postaje dio našeg identiteta i određuje koliko ćemo dalje biti sigurni u sebe. Ako si fiktivno možemo objasniti da u nečemu nismo uspjeli jer se, primjerice, nismo dovoljno pripremali, onda naša slika o sebi kao sposobnoj osobi u određenoj mjeri ostaje nedirnuta. Međutim, takvo što ima samo kratkoročan učinak jer stalno samosabotiranje dugoročno dovodi do osjećaja nezadovoljstva sobom - kaže prof. psihologije Martina Trboglav.

I perfekcionizam može kočiti

Ako nije savršeno, koja je svrha, također je način samosabotiranja. Ako ste doživjeli manju prepreku ili neuspjeh, ne odbacujte sve zbog toga. Počnete li misliti da je sve uništeno, tek ćete onda zapravo uništiti sve.  

Ravno do cilja

Kako biste izbjegli samosabotiranje, podsjetite se koji je vaš prvotni cilj pa se koncentrirajte na njegovo postizanje pitanjima: “Kako ga mogu postići, što moram učiniti/promijeniti, moram li se čemu prilagoditi”. 

Ostavite loše u prošlosti

Iako ne možete lako zaboraviti na stres, nepravde i sve neugodne situacije na poslu, nemojte o njima razmišljati ili ih iznova analizirati. Umjesto na njih usredotočite se na rješavanje trenutačnih situacija.

U strahu je spas

U osviještenom strahu od neuspjeha mogu se kriti velika energija i pozitivan inat, gdje ćete najprije sebi, a onda i drugima pokazati da možete preuzeti odgovornost i usmjeriti snagu u ostvarenje rezultata, kaže prof. Trboglav.

Pretjerana skromnost sabotira 

Iako se u nekim situacijama skromnost cijeni, kad je popraćena krivnjom ili sramom zbog uspjeha, može biti poražavajuća jer upućuje na nisko samopouzdanje. Pohvali li netko vaš rad ili uspješno odrađen projekt, zahvalite i prihvatite pohvalu ili kompliment. To ne znači da se namećete kolegama.

‘Ne vrijedim ništa’

Jeste li zaboravili sve što ste postigli ili mislite kako niste dovoljno uspješni, da možete puno bolje, da vam puno toga nedostaje te se kritizirate? Počnite primjećivati u čemu ste dobri ili najbolji, koje su vaše jače strane te budite ponosni na to.

Bez uspoređivanja

Uspoređivanja s kolegama u kojima ste vi uvijek lošiji ne potiče vas da budete bolji, nego se osjećate da nikad nećete biti dobri poput njih. Zato izdvojite pet kvaliteta koje volite najviše na sebi i što cijenite u životu. Sjetite se toga kad se sljedeći put počnete uspoređivati s drugima. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message