Ruževe za usne proizvode od metala, kukaca i žlijezdi lojnica

Čili papričica, vosak, pa čak i neki insekti, česti su sastojci ruževa za usne, zaprepastio je nedavno britansku javnost kemičar Andy Brunning. Prosječni ruž sadrži nekoliko stotina različitih kemikalija. Osim teksture, treba postići željenu boju, sjaj i izdržljivost. Ovisno o proizvođaču, sastojci će se razlikovati, ali neki su im zajednički. Iza jarko crvene boje ruža kriju se aluminijske soli karminske kiseline, koju proizvode ženke košenile, biljnih ušiju vrste Cochenillelaus. Različitim kemijskim procesima boju vade iz oplođenih i osušenih ženki ovih kukaca. Boja se službeno zove karmin, a koristi se i u prehrambenoj industriji. Na deklaracijama se vidi kao E120. Ruževima dodaju i E171 ili titanijev dioksid. Njime se crveni ruž posvjetljuje, odnosno dobiva se ružičasta nijansa. Titanijev dioksid izbjeljuje i posvjetljuje gotovo sve, od žvakaćih guma, bombona i dresinga za salatu do plastike i keramike. Jedan od sastojaka je dio koji se dobiva iz čili papričice. Dodaju ga u malim količinama, no njegova svrha je da se u ružu očuva vlaga. Međutim, kemičar Brunning tvrdi da taj sastojak može izazvati iritacije na području usana. Taj ljuti sastojak nije jedini koji iritira usne. 

Teški metali

Boje ruževa često se rade od teških metala, koji također mogu izazvati alergijske reakcije. - S alergijama uzrokovanim ruževima za usne susrećemo se gotovo svakodnevno. Usne su vrlo osjetljivo područje, a na njih nanosimo teške metale i boje. Često vidimo da su žene dobile reakciju na nešto na što su otprije osjetljive, a što se nalazilo u ružu. I nisu samo metali u pitanju, možete biti alergični i zbog sastojaka organskog podrijetla - objasnila nam je dermatologinja dr. Irena Stanić. Ipak veći dio ruža odlazi na podlogu od voska, najčešće pčelinjeg. No strukturu ruža može činiti i vosak koji se dobiva iz meksičke biljke, ali i lanolin, koji dobivamo iz runa ovaca. Riječ je o žutom vosku koji luče žlijezde lojnice posebno uzgojenih ovaca. U posljednjih nekoliko godina ruževima dodaju i karnauba vosak, koji se dobiva od brazilske palme. Zadaća mu je paziti da se ruž ne topi. Riječ je o vosku koji postojano izdržava i temperaturu od 87 Celzijevih stupnjeva. Ipak, svi su ti sastojci dopušteni, ne samo u kozmetičkoj nego i u prehrambenoj industriji, pa ne bi smjeli predstavljati opasnost za zdravlje.

Olovo, kadmij i krom mogu izazvati alergije

U SAD-u je nedavno provedeno istraživanje koje je utvrdilo prisutnost teških metala u ruževima. Američka agencija za hranu i lijekove analizirala je 400 ruževa i u njih 397 našla olovo. Ostali metali u ruževima su željezo, kadmij, kositar...

Ruževi imaju i tvari koje njeguju usne

Iako u malim količinama, u ruževima za usne nalazi se i ulje sjemenki šipka, koji hidratiziraju. Često imaju i blagotvorno ulje sjemenki suncokreta ili kukuruza, a ponekad i ekstrakt grimizne orhideje, koja djeluje protiv isušivanja usana.