Želite li platiti novčanu kaznu ili odabrati rad za opće dobro?

Sudac sam odlučuje hoće li molbu uvažiti, a njegova odluka ovisi o slučaju. U doba kad je zaposlenje postalo gotovo nemoguće pronaći, a dugovanja se gomilaju, za mnoge građane bi bio spas kad bi mogli novčanu kaznu zamijeniti radom za opće dobro. 

Postoje zakonske mogućnosti zamjene novčane kazne takvim radom, ali sudac je taj koji odlučuje hoće li se kazna zamijeniti društveno korisnim radom ili ne te u kojim slučajevima. Po Prekršajnom zakonu, visina novčane kazne nije bitna, ali od 1. lipnja ove godine na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona. Po njemu će se samo novčana kazna viša od 2000 kuna moći zamijeniti društvenim radom. U Ministarstvu pravosuđa kažu da građani mogu tijekom postupka na Prekršajnom sudu tražiti da im se kazna zamijeni radom. Hoće li se to moći, ovisi o svakom slučaju zasebno i nema niti će, po izmjenama zakona, biti zakonske podloge po kojoj sudac takav zahtjev osuđenika mora uvažiti. 

Zamjenu novčane kazne za rad morate tražiti dok postupak još - traje! 

- Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, ako novčana kazna nije plaćena cijela ili bar djelomično u roku koji je određen u odluci o prekršaju, naplatit će se prisilno. Prekršajna novčana kazna viša od 2000 kuna koja nije u cijelosti ili djelomično naplaćena ni prisilno, u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit će se radom za opće dobro osuđenoj fizičkoj osobi - objašnjava Sergej Abramov, glasnogovornik Ministarstva pravosuđa, i dodaje da, ako građani žele zatražiti zamjenu novčane kazne radom, to obavezno moraju učiniti dok postupak na Prekršajnom sudu još traje. 

Od 1. siječnja na snazi je Kazneni zakon prema kojem se novčana kazna može zamijeniti radom za opće dobro, ali i u tom slučaju sudac odlučuje hoće li se to napraviti i ne. U ministarstvu pravosuđa su objasnili kako preračunavaju kazne i za kazneni progon i za prekršajni. 

- Novčana kazna za počinjenje kaznenog djela izriče se u dnevnim dohocima (uglavnom od 30 do 360 dnevnih dohodaka). Broj sati rada za opće dobro koji osuđenik treba izvršiti određuje sud. Prema Kaznenom zakonu, jedan dnevni dohodak zamjenjuje se s dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati. Prema Prekršajnom zakonu, neplaćena novčana kazna zamijenit će se tako da se svakih tristo kuna novčane kazne zamijeni s dva sata rada za opće dobro, pri čemu rad za opće dobro ne smije biti kraći od šest sati niti dulji od 240 sati - objašnjava Abramov i dodaje da se rad za opće dobro obavlja u tvrtkama koje se bave humanitarnim, ekološkim ili komunalnim djelatnostima. 

I kaznu zatvora sud može zamijeniti radom za opće dobro na slobodi, ali samo ako se radi o kaznama za koje je predviđeno do godinu dana zatvora. - Trenutno u Republici Hrvatskoj za opće dobro radi oko 1800 osoba pri čemu je najvećem broju osoba rad za opće dobro zamjena upravo za kaznu zatvora - dodaje Sergej Abramov.

Ide u zatvor ako rad za opće dobro ne izvrši u zadanom roku

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona koji je stupio na snagu 1. lipnja 2013. godine, ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro na slobodi ili ga ne izvrši svojom krivnjom u zadanom roku, novčana kazna zamijenit će se kaznom zatvora.

Osuđenik ne plaća troškove

Rad za opće dobro organiziran je u mjestu prebivališta osuđenika. On ne plaća troškove vezane uz taj rad niti sudske troškove koji se odnose na provedbu te odluke.

Osigurani su od nesreće na poslu

Vrijeme i dnevno trajanje rada prilagođava se potrebama osuđenika i njegovim psihofizičkim sposobnostima. Osuđenici su osigurani od profesionalnog oboljenja ili nesreće na poslu.