Vatikan je 2013. objavio kako su pronađene nove freske u rimskim katakombama. Neki su ih odmah protumačili kao dokaz postojanja svećenica u ranom kršćanstvu
VODI SE POLEMIKA
Prizor star 1800 godina: Je li to dokaz postojanja svećenica?
Novoistražene talijanske freske oslikavaju prizore za koje neki tvrde da prikazuju svećenice iz ranog kršćanstva. Freske otkrivene u rimskim katakombama datiraju oko 230. do 240. godine, a o njima su se svojevremeno izjašnjavali i predstavnici Vatikana.
Zagovaratelji ženskog svećenstva sada su opet pokrenuli pitanje interpretacije tih fresaka te otvoreno tvrde da su one dokaz da su u ranom kršćanstvu žene bile u službi svećenika. Vatikan je pak još na prve takve tvrdnje reagirao s izjavom kako su takve pretpostavke senzacionalističke bajke, a stav se do danas nije mijenjao, piše Daily Mail.
Kršćanima kojima je vjera bila zabranjena katakombe su služile za molitvu i sahranjivanje mrtvih, a u njoj su obitavali u razdoblju od 2. do 5. stojeća. Nalaze se na današnjem sjeveru Rima. Područje se obično naziva i 'kraljicom katakombi' jer je njezinim dijelom i freska Bogorodice s Isusom - najstarija slika Isusa i Bogorodice. Smatra se da je nastala također oko 230. godine.
Kako tvrde zagovaratelji ženskog svećenstva, katakombe imaju nekoliko zidnih prizora koja jasno pokazuju žene koje predvode liturgiju. U centru njihove pozornosti našla se freska koja prikazuje ženu raširenih ruku baš kao što ih raširene imaju svećenici tijekom pojedinih obreda. Također su njezinu odjeću opisali kao vrijednu euharistijsku haljinu.
Na drugoj freski pak tri žene čine slično, no Fabrizio Bisconti, povjerenik Vatikana za arheologiju odmah je kazao da je na tom prizoru jasno da se ne radi o euharistijskoj gozbi, nego o sprovodu. Dodao je kako su njemu žene nazočile, ali nisu vodile misu zadušnicu. Ocijenio je nastojanja onih koji zagovaraju žensko svećenstvo senzacionalističkima te neutemeljenima.
Nakon što su ih u 5. stoljeću zatrpali kako bi ih zaštitili od Gota koji su u to vrijeme pustošili Rim, katakombe su se ponovo otvorile u 16. stoljeću. Tada je u njoj otkriveno mnoštvo kostura, a uvidom u povijesne spise zaključeno je da su služile kršćanima u obavljanu vjerskih obreda, kojima je tada u Rimu bilo zabranjeno. Suvremena istraživanja traju još od 19. stoljeća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
