Nije ovdje namjera nekoga kritizirati. Ja bih investirao prvenstveno u kvalitetno razmišljanje, stjecanje znanja (kvalitetno znanstveno istraživanje) i ponajviše zdrav razum, izjavio je Radman
VISOKI BROJ ZARAŽENIH
Radman: Strah i panika loši su za zdravlje, ali i gospodarstvo
Nadam se da ne postoje planovi kojima bi to širenje panike pomagalo, jer strah tjera u ekstremne mjere koje su loše za zdravlje i za gospodarstvo. Primjerice, na TV izvještajima se popratni urednički tekstovi ne slažu s onim što ravnatelji bolnica kažu u istoj emisiji, a snimkama su pokazani bezbrojni bolnički kreveti bez jednog jedinog bolesnika – uz naslov 'Kriza u bolnicama' ili nešto slično, komentirao je profesor Miroslav Radman za Slobodnu Dalmaciju, objašnjavajući kako strah i panika odmažu svima.
– Pouzdani podaci zahtijevaju kompetenciju, što nije uvijek dano ni u Hrvatskoj ni u ostatku svijeta. Višak opreza obično košta manje od manjka opreza, ali ne uvijek. Otrežnjujuće djeluju usporedbe. Na primjer, možemo vjerovati da je do sada u Hrvatskoj deklarirano oko 350 smrtnih slučajeva uzrokovanih COVID-om. Nemoguće je znati koliko bi od tih žrtava, najčešće starih i već bolesnih ljudi, bilo umrlo i bez koronavirusa - rekao je Radman te dodao kako se brojka treba usporediti s oko 350 mrtvih godišnje u prometnim nesrećama u Hrvatskoj, i oko 100 puta više ranjenih i hendikepiranih, a radi se o uglavnom mladim ljudima.
– Usporedite sami reakcije društva na ta dva (COVID-19 i promet) izvora mortaliteta i morbiditeta. Nije ovdje namjera nekoga kritizirati, stvarno nije, uostalom ja posigurno ne znam kolika bi na kraju krajeva bila cijena odgovarajućih zabrana za ljude, to jest za društvo. Spominjem ovo samo radi vježbanja razuma i relativizacije, s ciljem da preživjelima život bude lakši. Ja bih investirao prvenstveno u kvalitetno razmišljanje, stjecanje znanja (kvalitetno znanstveno istraživanje) i ponajviše zdrav razum - izjavio je Radman.
Komentirao je i najnoviju brojku zaraženih lančanoj reakciji koja pogađa Hrvatsku i ostatak Europe.
– Lančana reakcija je tipična za sve infektivne bolesti: ako je uspješno inficirana, osoba postaje "tvornicom" virusa, ili bakterija, koje može prenijeti na više osoba i onda se ta lančana reakcija nastavlja.
Brzina širenja infekcije ovisi o infektivnoj "uspješnosti" virusa, koja uključuje efikasnost obrambenog sustava svake osobe u lancu infekcije, te o stabilnosti virusa, to jest njegovu preživljavanju izvan organizma. U slučaju koronavirusa, očit je efekt miješanja čak i asimptomatičnih nositelja virusa iz udaljenih geografija - tada bukne COVID-19 kao prava i opasna bolest. Zato je izbjegavanje miješanja populacija važno u suzbijanju širenja epidemije - objasnio je Radman za Slobodnu Dalmaciju.
Ocijenio je i kako je teško predvidjeti i što donosi zima te rasvijetlio spekulacije o povezanosti temperatura i ponašanja virusa.
- Nemam dovoljno vjerodostojnih podataka o efektu predstojećeg pada temperature na širenje virusa. Ponuđene stručne opservacije, čak eksperimentalno, na virus izvan organizma su proturječne, a što se tek može očekivati s obzirom na preživljavanje i produkciju ovoga koronavirusa u pojedinačnim zaraženim osobama - zaključio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
