Oko sela Mečenčana i Borojevića utvrđene su najmanje 92 nove urušne ponikve i oko 40 starih, kaže geolog akademik Igor Vlahović Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Rupe kod Mečenčana stara su pojava, a potresi su ih ubrzali
Urušne ponikve između Petrinje i Kostajnice prirodna su stara pojava čiji su nastanak nedavni potresi znatno ubrzali, a najspektakularnije pojave urušnih ponikava u Hrvatskoj su Crveno i Modro jezero kod Imotskoga.
Pojava koju su mediji nazvali "rupe u zemlji" nastaje urušavanjem površine tla u šupljine pod zemljom. Šupljine je stvorila voda podzemnim tečenjem. Geolozi objašnjavaju da u tome ključnu ulogu imaju dva procesa. Jedan je okršavanje, u kojem voda postupno otapa čvrste stijene i stvara u njima šupljine, a drugi je sufozija ili povećano ispiranje čestice tla oko stijena. Njima se stvaraju podzemni kanali kojima voda dalje teče. U jednom trenutku te šupljine postanu prevelike i tlo se u njih od težine urušava.
Geološki uvjeti nastanka
Hidrogeolog s Hrvatskog geološkog instituta Josip Terzić ističe da stvaranju ponikava oko sela Mečenčana i Borojevića na Baniji, koju je prije tri mjeseca pogodio razoran potres, doprinose velika količina vode i geološka građe terena. Na površini se nalazi sloj riječnih naplavina debeo od četiri do petnaest metara, uvelike sastavljen od pijeska i šljunka. Ispod njih se nalaze stijene propusnog, razlomljenog i okršenog vapnenca. Taj je vapnenac gromadast i šupljikav i podložan otapanju. Lagan je i koristi se u građevinarstvu, pa je od takvog kamena izgrađena Zagrebačka katedrala.
Oko sela Mečenčana i Borojevića utvrđene su najmanje 92 nove urušne ponikve i oko 40 starih, kaže geolog akademik Igor Vlahović Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i dodaje da je jedna od starih Pašino vrelo, izvor kojim se Hrvatska Kostajnica opskrbljuje vodom.
Stare ponikve se postupno prirodno zatrpavaju, ali neke od njih su seljaci nastojali poravnati kako bi vratili tlo u stanje prije njihova nastanka. Prema Terziću, najveća nova urušna ponikva ima promjer oko 25 metara.
Najpoznatije urušne ponikve u Hrvatskoj i svijetu
Urušne ponikve su puno poznatije i spektakularnije na otvorenom kršu, a najveća površina krša u Europi je Dinarski krš, koji se proteže od talijansko-slovenske do crnogorsko-albanske granice te zahvaća više od polovice hrvatskog kopna.
Dubina najpoznatije hrvatske urušne ponikve, Crvenog jezera, od površine tla do dna, iznosi 528 metara, a dubina same vode u njoj 245 metara. Plavo jezero nema okomite stijene jer je starije i postupno se zarušava. To se događa i Crvenom jezeru. U potresu kod Imotskog 29. prosinca 1942., snage 6.2 po Richteru, urušio se dio zapadnog zida Crvenog jezera, navode seizmolozi Davorka i Marijan Herak.
Najpoznatije urušne ponikve u svijetu su Velika i Mala dolina u Škocjanskim jamama u Sloveniji. One su dio Svjetske baštine UNESCO-a i po njima je naziv "dolina" postao službeni stručni termin za vrtače ili ponikve u međunarodnoj literaturi.
Znanstvenici ističu da je njima, kao i lokanom stanovništvu, pojava urušnih ponikava oko Mečenčana odavana poznata te da je ne treba mistificirati ili stvarati od nje paniku.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
