Samo opušteno: Ovo vam je wellness farma sretnih krava

Nakon obilnog obroka i druženja s Brankom, Mijom i Kimonom, Sirena je odlučila prošetati do drugog kraja štale. Došla je do mjesta za mužnju i počela jesti smjesu da si prikrati vrijeme. Robot je očitao njezin čip koji nosi na uhu i prema podacima zaključio kako je vrijeme za mužnju. Nakon što je očistio Sirenino vime, senzorom se priključio na njih i mlijeko je poteklo. Za oko 20 sekundi već je bilo spremljeno na optimalnu temperaturu od 4 stupnja Celzijeva. Kada više nije bilo mlijeka, robot se isključio, ponovno dezinficirao Sirenino vime i ona se vratila šetnji kroz štalu. 

Možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali za Igora Rešetara ovo je svakodnevnica na njegovoj farmi u Kuršancu kraj Čakovca. U najmoderniju štalu i tehnologiju za mužnju svojih 55 krava uložio je pet milijuna kuna. 

Sve je u rukama robota

Robot nizozemskog proizvođača Lely muze krave kada one to žele i istovremeno na zaslonu očitava podatke koje vlasniku pokazuju kakvo je zdravstveno stanje svake krave. Mjeri koliko je pojela, koliko se kretala po štali te koliko mlijeka daje. Također, analizira kvalitetu mlijeka, a ako je ona ispod zadane razine, automatski se odvaja od onog najbolje kvalitete. 

- Već deset godina razmišljam o ovakvoj farmi. Bio sam na edukaciji u Nizozemskoj i Njemačkoj i tamo vidio kako to izgleda. Nije bilo lako, a najviše problema mi je zadavala poznata hrvatska birokracija. Međutim, sretan sam što sam uspio. Svi podaci su iznad mojih očekivanja, uključujući i kvalitetu mlijeka - kaže Igor Rešetar (35), koji i sam provodi analize mlijeka, pored analiza koje mu obavlja Hrvatska poljoprivredna agencija. 

Na pitanje kako se odlučio na veliko ulaganje baš u ovo vrijeme krize, kad brojni mljekari propadaju, kaže kako nije imao izbora. 

- Za ovo sam se školovao i ovo znam raditi. Stanje nije dobro, ali nema smisla sada odustati - objašnjava Rešetar. 

Krave spavaju na gumenim madracima, sretne su i zadovoljne

Osim najsuvremenijeg sustava mužnje, nova štala je cijela opremljena tehnologijom koja kravama umanjuje stres. Pod štale je gumen i sam se čisti, tako da su krave uvijek na suhom, a spavaju na gumenim madracima. Štala je visoka više od devet metara i dobro ozračena te su krave uvijek sretne i zadovoljne. 

Većinu mlijeka od Rešetara otkupljuje Ludbreška mljekara, a manji dio se prodaje na mljekomatu na čakovečkoj tržnici. 

- Krajnji cilj mi je da imam potpuno ekološku proizvodnju mlijeka. Za to će mi trebati još oko pet godina, ali to je budućnost - tvrdi Rešetar. 

'Nadam se da nijedna farma u Hrvatskoj više neće propasti... '   

Prije dvadeset godina u Međimurju je bilo oko 2500 farmi, a danas ih ima oko 700. Da su sve farme opstale, sada bi samo na njima bilo barem 8000 zaposlenih, kaže Rešetar. 

Smatra kako nije dobro ni za državu ni za mljekare loše stanje u resoru. 

- Najveća razlika između zemalja Europske unije i Hrvatske je što kod nas nema dovoljno razvijene infrastrukture. Seljacima u Nizozemskoj omogućene su redovne edukacije, usluge mehaničara, veterinara i nove tehnologije, a mi se ovdje za sve moramo pobrinuti sami - kaže mladi mljekar.