Akademiji dramske umjetnosti dosad stiglo već 20 prijava bivših i sadašnjih studenata

Prijave za seksualno nasilje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju i dalje pristižu na Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu (ADU). Radna skupina za prikupljanje podataka o eventualnim slučajevima zlostavljanja, kršenja načela ravnopravnosti spolova i povezanih oblika diskriminacije i uznemiravanja koji se odnose na studente i studentice Akademije Sveučilišta u Zagrebu (u sastavu: izv. prof. art. Franka Perković Gamulin, doc. art. Zvonimir Jurić, doc. art. Hana Jušić, doc. art. Jasna Žmak te Martina Marasović, predstavnica Studentskog zbora ADU-a) održala je prvi radni sastanak tijekom kojega su analizirane dosadašnje prijave te utvrđeni daljnji koraci rada tijela.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:25

Glumice i napadi | Video: 24sata/pixsell

Zaključno s četvrtkom, 21.1.2021., na radnu je skupinu pristiglo sedam neanonimnih prijava te trinaest anonimnih prijava podnesenih putem formulara koji je dostupan online. Šest se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u
radnom odnosu s Akademijom, dok se ostale prijave odnose na tri umirovljena, jednog pokojnog profesora te jednog bivšeg vanjskog suradnika Akademije.

Neke se prijave odnose na više osoba. Mizoginija i seksizam uobičajena pojava

 - Kao što je moguće zaključiti iz gornje računice, neke se prijave odnose na više osoba. Također, neke od prijava upozoravaju na ukorijenjenost seksističkih i mizoginih metoda rada na različitim odsjecima naše Akademije, kao i u kasnijem profesionalnom životu akterica kulturne scene. Iako smo dobili i brojne poruke podrške i zahvale zbog pokretanja ovog procesa, do nas dolaze i glasovi skepse i kritike zbog “kašnjenja” s reagiranjem, koje također razumijemo. No ovim putem želimo još jednom istaknuti činjenicu da je za ovakve promjene potrebna šira društvena mobilizacija - koja se sada napokon dogodila zahvaljujući kampanji “Nisam tražila”, i da je za njihovu provedbu potreban angažman što više ljudi, poručuju s ADU-a. Zbog toga ovim putem žele još jednom zahvaliti svim
sadašnjim i bivšim studenticama koje su im se javile, te pozvati sve one koje su imale slična iskustva da to učine, jer jedino širim uvidom u situaciju može biti stvoren poligon za djelovanje, napominju. Radna skupina će  nastaviti prikupljati nove prijave te će na idućem sastanku, u ponedjeljak 25. siječnja, nakon konzultacija s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova donijeti odluke o daljnjem postupanju u vezi s prikupljenim prijavama te, između ostalog, pripadajućim sankcijama. 

SVE VIŠE ISPOVIJESTI Reagirala dekanica Akademije: Ispričajte nam sve o konkretnim situacijama, zaštitit ćemo vas!

- Još jednom ističemo da, kako bi se maksimalno zaštitio identitet prijaviteljica, prijave se i unutar same radne skupine razmatraju bez imena i prezimena osobe koja ju je podnijela – identitet žrtve ostaje tako poznat isključivo članu skupine kojem je slučaj prijavljen. Sastav radne skupine oformljen je s idejom da se osigura visok stupanj pravičnosti u mehanizmima njenog rada, te da se etički kriteriji koji vode proces bespoštedno drže na visokoj razini. U skladu s tim, prijaviteljica u svojoj prijavi može bez obrazloženja zatražiti isključivanje bilo kojeg člana radne skupine u razmatranju njene prijave. Također, ako se pojavi prijava koja se odnosi na nekog od članova radne skupine, taj član automatski više neće sudjelovati u radnoj skupini, već će se prijava protiv te osobe
procesuirati baš kao i sve ostale prijave, kažu na ADU.

Kanali za prijavu ostat će na ADU otvoreni i u budućnosti

Naglašavaju kako je izrazito važno da u radnoj skupini za prikupljanje podataka o eventualnim slučajevima zlostavljanja na ADU sudjeluje i muškarac, u ovom slučaju prodekan Zvonimir Jurić.

- Smatramo kako ovu borbu ne treba getoizirati i ostaviti samo ženama te kako se jedino inkluzijom i edukacijom možemo sustavno i zajedno boriti protiv bilo kakvih slučajeva zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja. Odlučeno je da će platforma za dojavu prijava kroz ovu radnu skupinu biti za studente i studentice Akademije otvorena i u budućnosti.

FRANKA PERKOVIĆ GAMULIN Dekanica Akademije iz Zagreba: 12 prijava za zlostavljanje je stiglo. To su tužne, strašne priče

Spolno uznemiravanje mora biti prijavljeno u roku tri mjeseca

Za razliku od pokušaja silovanja ili silovanja, odnosno bludnih radnji, koje su teže kazneno djelo od spolnog uznemiravanja, rok za njegovu prijavu je, nažalost, samo tri mjeseca, kaže zakon, i na to upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. To znači da bi kasnije prijavljeni slučajevi za spolno uznemiravanje mogli pasti u vodu. Takvih je primjera u hrvatskoj praksi već bilo, jer su prijaviteljice zakasnile s prijavom. Osim toga, kod spolnog uznemiravanja žrtva mora sama zatražiti kazneni progon, on ne ide, kao kod težih djela, po službenoj dužnosti. Spolno uznemiravanje može biti verbalno ili neverbalno, a karakterizira ga ponižavanje žrtve i strah. 

- Prema sadašnjim zakonodavnim rješenjima koja su daleko od idealnih, a nisu niti u potpunosti usklađena s ratificiranom Istanbulskom konvencijom, bez obzira tko je prijavio djelo, (a može ga prijaviti i naš ured ili bilo tko drugi), kod spolnog uznemiravanja (kao kaznenog djela) potrebno je da žrtva osobno da prijedlog državnom odvjetništvu za progon određenog počinitelja i to u roku od tri mjeseca od dana saznanja za djelo i počinitelja. Ukoliko žrtva u navedenom roku da prijedlog za progon, isti se nastavlja po službenoj dužnosti. Ukoliko ne da, prijava se odbacuje, pojašnjavaju u uredu Višnje Ljubičić.

Ovakva rješenja nisu dobra i pravobraniteljica se već više godina zalaže za to da se sva djela rodno utemeljenog nasilja, a posebno ona protiv spolnih sloboda progone po službenoj dužnosti uz znatno duže zastarne rokove, napominju. 

U ZAGREBU STIŽU PRIJAVE Dekanica: Za zlostavljanje su Akademiji prijavljena četiri profesora, profesorica i tri bivša

Inače, zaštita od spolnog uznemiravanja u Republici Hrvatskoj riješena je kroz više zakona i propisa: Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o radu, Kazneni zakon, Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Bitno je također razumjeti da svako ponašanje spolne prirode ili ono koje je uvjetovano spolom ne predstavlja nužno odmah i spolno uznemiravanje. Naime, da bi se određeno ponašanje kvalificiralo kao spolno uznemiravanje, moraju kumulativno biti ispunjena tri uvjeta: 1) ponašanje mora biti neželjeno od strane osobe prema kojoj je usmjereno; 2) mora biti uvjetovano spolom ili spolne prirode; 3) mora biti takvo da vrijeđa dostojanstvo žrtve i stvara neugodno, neprijateljsko ili uvredljivo okruženje. Ukoliko se radi o kaznenom djelu mora biti ispunjen i četvrti uvjet – mora postojati odnos nadređenosti ili zavisnosti, tj posebne ranjivosti žrtve u odnosu na počinitelja, kaže pravobraniteljica.

Teorija je u zakonu jedno, a praksa, nažalost, nešto sasvim drugo

- Pokazalo se u praksi da ovakav zakonodavni okvir ne nudi dovoljnu razinu zaštite, i to iz više razloga. Prvo, više zakona i propisa sadrži istu ili vrlo sličnu definiciju spolnog uznemiravanja dok su razine kažnjavanja i sankcioniranja štetnog ponašanja različite. Nadalje, u nekim zakonima nisu jasno određeni ovlašteni tužitelji (npr. u Zakonu o ravnopravnosti spolova), pa tako uglavnom izostaje učinkovito i odvraćajuće sankcioniranje počinitelja. I kao treće, možda i najvažnije, pravosudna praksa nije rodno osjetljiva, suci i sutkinje nisu dovoljno educirani za provođenje ovih postupaka pa se posljedično zakone uglavnom tumači ili doslovno, odnosno gramatički, bez razumijevanja duha određenog normativnog rješenja ili bez osiguranja potrebne zaštite žrtve, tako da nije rijedak slučaj da predmeti završe u korist počinitelja, kažu kod pravobraniteljice. 

S druge strane, dodaju, sudska zaštita putem privatne tužbe žrtve protiv poslodavca koji nije otklonio protupravno i diskriminatorno ponašanje, a sukladno čl.17. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno čl.30. Zakona o ravnopravnosti spolova, pokazuje se kao prespora opcija s vrlo neizvjesnim ishodom za žrtvu.

- Zbog svega istaknutog, a kako je već navedeno, pravobraniteljica se proaktivno zalaže za promjenu zakonodavnog okvira te hitno usklađenje istog s odredbama Istanbulske Konvencije i međunarodnim standardima progona rodno utemeljenog nasilja, ali i za uvođenje redovnih edukacija svih dionika u sustavu progona i zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja. Također, bitno je i naglasiti da ured Pravobraniteljice već više godina drži redovne edukacije policije, a kroz određene europske projekte i sudaca i državnih odvjetnika vezano uz progon i kažnjavanje počinitelja i zaštitu žrtava rodno utemeljenog nasilja.