Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Roditelji su bili šokirani 'Gremlinima', pa je zbog njihuvedena oznaka 'Nije prikladno za mlađe od 13 godina'. No, objavljena verzija 'Gremlina' znatno je blaža u odnosu na originalni scenarij...
Treći nastavak kultnih 'Gremlina' dolazi u listopadu 2028. godine na oduševljenje fanova kultnog filma koji je zaživio davne 1984. godine. Iako se detalji radnje trećeg nastavka uglavnom drže u tajnosti, Warner Bros. potvrdio je da će film u kina stići 6. listopada 2028. godine. To je godinu dana kasnije od prvotno planiranog termina u studenom 2027. Steven Spielberg bit će izvršni producent, dok će Chris Columbus, redatelj i producent filmova iz serijala 'Harry Potter', režirati i producirati film. Scenarij se temelji na originalnoj priči koju su napisali Columbus, Zach Lipovsky i Adam Stein.
Kada je 1984. godine u kina stigla priča o slatkom malom stvorenju koje se zbog nepoštivanja tri jednostavna pravila pretvara u vojsku destruktivnih čudovišta, malo tko je mogao predvidjeti da će film postati globalni fenomen. Film redatelja Joea Dantea, nastao pod budnim okom izvršnog producenta Stevena Spielberga, i danas predstavlja jedan od najvažnijih naslova osamdesetih godina koji je ostavio neizbrisiv trag na popularnoj kulturi.
Scenarist Chris Columbus inspiraciju za priču pronašao je u vlastitom iskustvu iz studentskih dana. Dok je pohađao filmsku školu u New Yorku, noću je slušao miševe kako trče po njegovom mračnom stanu, što mu je zvučalo izrazito jezivo. Njegova prva verzija scenarija bila je znatno mračnija od onoga što su gledatelji na kraju vidjeli na platnu. U originalnom tekstu gremlini su pojeli obiteljskog psa, napali goste u restoranu brze hrane, a jedna rana scena čak je uključivala i odrubljivanje glave majci glavnog junaka čija se glava kotrlja niz stepenice.
- Svi smo se složili da film moramo učiniti pristupačnijim za obitelji i znatno ublažiti nasilje - prisjetio se redatelj Joe Dante.
Unatoč ublažavanju, kombinacija crnog humora i horor elemenata izazvala je burne reakcije dijela javnosti. Zbog pritužbi roditelja na scene poput eksplozije gremlina u mikrovalnoj pećnici, Američka filmska asocijacija je, na Spielbergov izravni prijedlog, iste godine uvela potpuno novu dobnu granicu označenu kao PG-13. Tim potezom su Gremlini trajno izmijenili način na koji se filmovi klasificiraju u Sjedinjenim Američkim Državama, omogućivši filmašima veću slobodu u stvaranju napetih scena bez prelaska u strogu R kategoriju.
U vrijeme kada računalno generirani vizualni efekti još nisu postojali, stvaranje vojske malih čudovišta predstavljalo je ogroman tehnički izazov. Kreativni tim na čelu s majstorom specijalnih efekata Chrisom Walasom prvotno je pokušao izbjeći izradu stotina skupih lutaka razmatrajući ideju da za uloge gremlina iskoriste prave majmune obučene u posebne gumene kostime. Probno snimanje s dresiranim majmunom završilo je potpunim i vrlo neurednim fijaskom.
- Stavili smo glavu gremlina na majmuna, a on je počeo prestravljeno skakati po sobi za montažu i vršiti nuždu po svemu. Brzo smo shvatili da to neće funkcionirati - ispričao je Dante o ranoj fazi produkcije.
Odluka je pala na izradu kompleksnih animatroničkih lutaka. Rad s njima bio je izuzetno spor i iscrpljujući, a cijena izrade samo jedne iznosila je između 30 i 40 tisuća USD. Lutke su se neprestano kvarile, a za pokretanje samo jednog gremlina često je bilo potrebno pet ili šest operatera skrivenih ispod podignutog poda seta. Ekipa na snimanju razvila je duboke frustracije zbog stalnih tehničkih zastoja. Kao ispušni ventil, na radost umornih lutkara, u film su namjerno ubacili scenu u kojoj zli gremlini gađaju malog Gizma pikado strelicama.
Malo je poznato da preslatki Gizmo, zaštitni znak cijele franšize, prema prvotnom planu nije trebao dočekati kraj filma kao pozitivac. Originalna ideja predviđala je da se upravo Gizmo pretvori u Strajpa, opakog vođu zlih gremlina, te da zauvijek nestane s ekrana nakon prvih 20 minuta radnje. Spielberg je, gledajući prve modele i shvaćajući privlačnost lika, prepoznao ogroman komercijalni potencijal malenog mogwaija i zatražio hitnu promjenu radnje.
- Steven nam je rekao da publika želi vidjeti Gizma tijekom cijelog filma i da on mora ostati Billyjev prijatelj. To nam je stvorilo ogromnu noćnu moru jer nismo znali kako pokretati lutku u toliko puno scena - otkrio je Walas.
Kako lutka nije mogla samostalno hodati, problem su riješili tako što ga je glavni glumac Zach Galligan većinu filma nosio u ruksaku. Glas omiljenom stvorenju posudio je poznati komičar Howie Mandel, koji je specifične zvukove temeljio na vlastitoj imitaciji djeteta koje se guši komadom torte.
Jedna od najslavnijih i najkontroverznijih scena ostaje bizaran monolog lika Kate, koju glumi Phoebe Cates, o tome zašto iz dna duše mrzi božićne blagdane. Njezina ispovijest o ocu koji je nestao i na kraju slomio vrat pokušavajući se spustiti niz dimnjak u odijelu Djeda Božićnjaka potpuno je zbunila šefove u studiju. Nisu znali trebaju li se gledatelji smijati ili plakati te su izričito inzistirali na brisanju te sekvence iz gotovog materijala. Dante se oštro usprotivio, tvrdeći da upravo taj specifičan trenutak savršeno sažima apsurdni i mračni ton cijelog filma o gremlinima. Spielberg je ponovno podržao redatelja, iskoristio svoj utjecaj, i scena je ostala netaknuta u završnoj verziji.
Snimanje se velikim dijelom odvijalo na setovima studija Universal. Izmišljeni gradić Kingston Falls zapravo je ista prepoznatljiva kulisa koja je samo godinu dana kasnije iskorištena za snimanje kultnog 'Povratka u budućnost', čime su dva velika filmska hita osamdesetih podijelila isti vizualni identitet američkog predgrađa. Zanimljivo je i da je jedan od redatelja u usponu, mladi Tim Burton, bio u užem izboru za režiranje filma, ali je posao ipak pripao iskusnijem Danteu zbog Burtonovog nedostatka iskustva s dugometražnim projektima. Zbog iznimnog truda cijele ekipe, film je ostvario ogroman financijski rezultat. Zaradili su više od dvjesto milijuna dolara diljem svijeta, postavši četvrti najuspješniji film 1984. godine, te osigurali mjesto u povijesti kao jedinstven spoj blagdanskog duha i nesputanog filmskog kaosa.
Redatelj 'Gremlina' Joe Dante u početku uopće nije želio snimiti nastavak. Smatrao je da priča nema smisla te da bi novi film nastao isključivo radi zarade. Warner Bros. ga je mjesecima nagovarao, nudili su razne scenarije, uključujući i onaj u kojem mala čudovišta napadaju Las Vegas ili čak putuju na planet Mars. Dante je konačno pristao tek kada su mu ponudili potpunu kreativnu kontrolu i budžet od pedeset milijuna dolara. To je bilo gotovo pet puta više od iznosa potrošenog na prvi film. Rezultat te slobode bio je film koji se izruguje samom sebi, pravilima iz originala, ali i korporativnoj Americi. Zanimljivo je da je uvodne animirane sekvence s poznatim crtanim likovima režirao Chuck Jones, koji se vratio iz mirovine na Danteov poziv.
Četiri godine kasnije, odnosno 1990., u kina stiže film 'Gremlins 2: The New Batch' kao dugo iščekivani nastavak velikog hita. Za razliku od prvog dijela koji je imao izražene elemente horora, nastavak je prepun anarhije, društvene satire i urnebesnih parodija. Radnja je preseljena u visoko tehnološki neboder u New Yorku, a studio Warner Bros. ovoga je puta uložio ogroman novac u specijalne efekte.
Radnja filma smještena je u zgradu Clamp Tower, čiji je vlasnik ekscentrični milijarder Daniel Clamp. Njega je fantastično utjelovio glumac John Glover. Lik Clampa namjerno je osmišljen kao očita parodija na medijskog mogula Teda Turnera i Donalda Trumpa, naglašavajući tadašnju opsesiju korporativnim uspjehom i nekretninama u osamdesetim godinama. U jednoj sceni koja na kraju nije završila u finalnoj verziji filma, jedan od zaposlenika sugerira Clampu kako bi on bio odličan predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Osim izmišljenih likova, film obiluje pravim zvijezdama u kratkim ulogama. Filmski kritičar Leonard Maltin, koji je inače loše ocijenio prvi dio filma, pojavljuje se u nastavku samo kako bi ga gremlini napali dok ponovno kritizira original.
Pravo čudo ovog filma leži u nevjerojatnim praktičnim efektima za koje je zaslužan majstor šminke Rick Baker. On je isprva odbio projekt, ali ga je privukla ideja o stvaranju potpuno novih vrsta gremlina s posebnim karakteristikama. Tako smo dobili pametnog gremlina, onog u obliku pauka, ženskog gremlina i biće sačinjeno od čiste električne energije. Snimanje s lutkama bilo je izuzetno naporno i trajalo je sedam mjeseci. U jednom trenutku scenaristi su zamislili scenu u kojoj mala čudovišta puštaju pokusne životinje iz laboratorija. Međutim, pravi majmuni koje su doveli na set bili su toliko prestrašeni izgledom gumenih lutaka da su odbijali izaći iz svojih kaveza. Zbog toga su čitavu scenu morali obrisati iz scenarija. Rad se produžio na cijelu kalendarsku godinu, iscrpljujući cijelu ekipu na setu.
Film je danas kultni klasik koji publika i dalje obožava unatoč skromnijoj zaradi na blagajnama tijekom devedesetih.
- Rad s lutkama bio je prava noćna mora, ali vrijedilo je svakog trenutka - izjavio je redatelj u jednom od kasnijih intervjua.
24sata © 2026
