U cvijetu starosti, u 92. godini, dobio dijete jer ‘nije pazio’

U antologijskim scenama Vrdoljakova "Kiklopa" dva veterana hrvatskoga glumišta, Zvonimir Rogoz i Karlo Bulić, u krčmi polemiziraju oko snage njemačke i britanske mornarice.

"Bismarck", kaže Bulić, "...govori se da je to takva snaga, da mu jedino gospodin Bog je ravan. Nikakvi topovi ne mogu ga potopiti".
"Mogu, mogu", uzvraća Rogoz.
"Mogu", pita Bulić pa nastavlja: "A ja sam vidio Viribus Unitis devetsto petnaeste, u Boki kod Kotora. A Bizmark je još jači."
"Neee", mršti se Rogoz.
"Nije?"
"Nije. A Englezi imaju Georgea Petog!"
"Petog?"
"Petog".
"A je li jak kao Bismarck?"
Jači!
"Dva puta?"
"Tri?"
"Tri?"
"Da!"

Scenu, jednu od najboljih u povijesti ove kinematografije, prekida konobarica koja donosi piće. U trenutku kad je film sniman (1982.), Rogoz ima 95 godinu i malo dijete, čiji je dolazak na svijet novinarima objasnio antologijskom doskočicom. Upitan kako je, u cvijetu starosti, dobio dijete s puno mlađom ženom, Rogoz je kazao: “Nismo pazili”. Sina Rafaela dobio je, naime, u 92. godini. O Rogozovu ljubavnom životu Zagrebom su kolale legende. Kad ga čovjek vidi u prizorima iz tridesetih godina prošlog stoljeća, vidimo markantna, zgodna čovjeka, magnetičnog pogleda.

Foto: Večernji list, Fotografije priredio: Siniša Hančić

“Kad sam bila mlada glumica”, ispričala je jednom Vitomira Lončar, “uskočila sam u Juvančićevu predstavu ‘Vučjak’ koja se izvodila u Gavelli, a u kojoj je igrao naš poznati glumac Zvonimir Rogoz. Ili kako su ga svi zvali, “Papa” Rogoz. Već je onda imao blizu sto godina pa sam se naslušala zanimljivih priča o njegovu burnom (ljubavnom) životu. Za danas sam odabrala legendu koja kaže da se nekad davno Rogozova zakonita supruga iznenada vratila s puta u njihov zajednički dom i zatekla ga u krevetu s mlađom ženom. In flagranti. On joj je, navodno, mrtav-hladan, rekao: ‘Ako me voliš, vjerovat ćeš meni, da ovo što vidiš, nisi vidjela, a nećeš vjerovati svojim očima’.”

Već tridesetih godina prošlog stoljeća Rogoz je glumio starijeg muškarca. U legendarnom filmu “Ekstaza” sa slavnom Hedy Lamarr tumačio je lik gospodina Emilea, koji se oženio mladom Evom, ali za nju ne pokazuje nikakav erotski interes.

Ona ga napušta i vraća se kući, pa jednog dana ode kupati se na obližnje jezero, ali gola. Tamo naleti na zgodnog, atraktivnog mladića. Prizor u kojemu Hedy pliva u jezeru nadahnula je pola stoljeća kasnije Dušana Kovačevića za čuvenu scenu iz “Maratonaca koji trče počasni krug” - “Maši nogicama, maši kao Hedy Lamarr”...

Foto: promo

“Papa” Rogoz u Čehoslovačkoj je bio filmska zvijezda.

“Mi vrlo malo znamo o tom razdoblju njegovih čehoslovačkih filmova”, kazao je na HRT-u filmolog Daniel Rafaelić. “Njegova čehoslovačka epizoda je ostavila fenomenalne filmove koji su stup češke i slovačke kinematografije. Jednako tako je njegov doprinos toj kinematografiji od nje napravio nevjerojatnu stvar jer je on je tada izuzetno potentan kazališni glumac koji redovito gostuje i kod nas. Nemojmo zaboraviti, njega su potpuno opravdano reklamirali kao najstarijega glumca na svijetu”.

Zvonimir Rogoz rođen je 10. listopada 1887. godine u Zagrebu. Karijeru je započeo u Beču, gdje je radio kao limarski ornamentičar, no sudbina mu nije namijenila ulogu zanatlije. Prijatelj iz djetinjstva ga je, naime, nagovorio da se okuša u glumi. Ideja se pokazala izvrsnom. Postao je najbolji polaznik glumačke škole Wiener Theater kod V. E. Frühmanna. Rogoz s uspjehom završava tu školu, ali ipak osjeća zov domovine, pa se u Zagreb vraća 1908. godine, gdje nastavlja obrazovanje kod Gjure Prejca. Taj svestrani umjetnik, pjevač, pisac, glumac zamjećuje markantnog mladića, pa pomaže u njegovu lansiranju na hrvatskim scenama. Tijekom 1910-ih Rogoz se kalio u putujućim trupama, da bi se kasnije skrasio na scenama u Osijeku i Varaždinu. Pravi, veliki Rogozov uzlet događa se 1919. godine kada kao glumac i redatelj počinje karijeru u Ljubljani. Uz naočit izgled i veliki glumački dar brzo je uspio. Veliku slavu stekao je naslovnom ulogom u Shakespeareovu “Hamletu”.

Foto: Imdb

Gostujući s ljubljanskim kazalištem u Pragu, Rogoz impresionira i češku publiku i kritiku te dobiva angažman u prestižnom Narodnom kazalištu u Pragu, gdje je djelovao od 1929. do 1949. godine. U Čehoslovačkoj Rogoz postaje filmska zvijezda. Tražena je roba u gradu. Za desetak godina snimio je 20-ak filmova! Naravno, najpoznatiji je postao po ulozi u erotskoj drami “Ekstaza” (1933.). Prvi film u povijesti koji je prikazao ženski orgazam odjeknuo je u cijelom svijetu. Izazvao je skandal, ali i nezapamćen interes donijevši Rogozu svjetsku slavu. Osim “Ekstaze” zapažen je i u filmovima “Život teče dalje” (1935.) i “General Štefánik” (1935.), koji su potvrdili renome jednog od najistaknutijih glumaca tog doba. Unatoč uspješnoj karijeri u inozemstvu, Rogoz se 1950. godine vraća u Hrvatsku. Nakon povratka u Zagreb, Rogoz se ponovno posvećuje kazalištu. Najprije je radio u Hrvatskom narodnom kazalištu, da bi potom prešao u Dramsko kazalište Gavella, u kojem je ostvario niz uloga. “Glumio je i na Dubrovačkom ljetnom festivalu i u Teatru &TD. Jedan je od rijetkih glumaca koji su uspješno nastupali na nekoliko jezika: hrvatskom, slovenskom, češkom i slovačkom.

Osim glumačkih nastupa, Rogoz je djelovao kao redatelj inozemnih i hrvatskih tekstova te je na češki jezik preveo niz djela hrvatskih dramskih pisaca. O njemu je snimljen film “Zdrav Rogoz u zdravom tijelu”, piše u biografiji na Wikipediji. Filmska karijera “Pape” Rogoza potrajala je do samoga kraja života. Posljednju filmsku ulogu odigrao je u “Glembajevima” (1988.), kad je već bio stogodišnjak. Rogoz je objavio memoare pod naslovom “Mojih prvih sto godina” (1986.), u kojima je zabilježio brojne anegdote iz života. U knjizi se osvrće na svoj posjet Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine, gdje se družio s princezom Anne, Kirkom Douglasom i njegovom suprugom te putem talk-showa NBC-ja poslao pozdrav Hedy Lamarr. Rogozov privatni život bio je jednako zanimljiv kao i njegova karijera.

Foto: VL arhiva

Slovio je za velikog zavodnika, ali je bio u braku samo dva puta. Za Casanovu to je ništa. Njegova druga supruga Agata bila je 56 godina mlađa od njega. Rogoz je ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji aktivni glumac na svijetu. Njegova filmografija uključuje više od 50 filmskih uloga, među kojima je i nekoliko hrvatskih klasika - “Okupacija u 26 slika” (1978.), “Kiklop” (1982.) i “Rondo” (1966.). Rogoz je ostvario zapažene uloge i na televiziji, gdje se pojavljuje u serijama poput “Dnevnik Očenašeka” (1968.). Glumac je preminuo u Zagrebu 6. veljače 1988. godine, ušavši u povijest kao prvi stogodišnjak hrvatskoga kazališta. Njegova bogata karijera trajala je nevjerojatnu 81 godinu. Rogozovo ime danas nosi ulica u zagrebačkom naselju Savica.