Show

Komentari 56

'Zbog potresa i korone nudimo 550.000 kn pomoći za članove’

'Zbog potresa i korone nudimo 550.000 kn pomoći za članove’

Napravit ćemo sve kako bi isplate bile u roku, ali za ekstra radnje nema kapaciteta, kaže Milan Majerović Stilinović iz HDS ZAMP-a

Nisu svi glazbenici nezadovoljni reakcijom glazbenih udruga čiji su članovi. Neno Belan (58) jedan je od onih koji smatra da su HDS, HGU, UNISON i ostali vrlo profesionalni i na visini zadatka u danim okolnostima.

- Znam da su u stalnom kontaktu s Vladom i idu prema njima s raznim prijedlozima koji bi trebali olakšati umjetnicima ovu situaciju, agitiraju i savjetuju članove kako se ponašati u danim okolnostima te imaju razne inicijative i akcije kojima je cilj pomoći članstvu - kaže Belan. Na primjedbe o inertnosti HDS ZAMP-a odgovorio je i Milan Majerović Stilinović, njihov savjetnik za komunikacije.

- Svi članovi, i redovni i pridruženi, pozvani su javiti se Društvu ako im je potrebna hitna financijska ili logistička pomoć. Za najugroženije članove bit će pružena pomoć iz HDS-ova Fonda solidarnosti pa glazbeni autori pogođeni potresom i izvanrednim gospodarskim stanjem zbog korona virusa mogu računati na 550.000 kuna pomoći iz Fonda. Zbog ozbiljnosti situacije Fond, u kojemu je inače svota od 50.000 kuna, Skupština predstavnika je na telefonskoj sjednici hitnom preraspodjelom sredstava Društva popunila s dodatnih 500.000 kn - govori Majerović Stilinović.

Podsjeća i na riječi glavnog tajnika Društva Antuna Tomislava Šabana, koji je kazao: “Ovo su hitne i mjere koje za cilj imaju hitnu pomoć članovima koji su već sad u velikim problemima. Nekoliko je naših članova i njihovih obitelji evakuirano iz svojih stanova u centru Zagreba. Uz to, na našu prošlotjednu najavu pomoći uslijed epidemije korona virusa već se javljaju brojni kolege autori čija je egzistencija ozbiljno ugrožena”.

Tako će nekim članovima koji su zbog potresa morali izaći iz svojih stanova HDS pomoći platiti stanarinu sljedećih mjeseci, a drugima pomoći bespovratnom donacijom, što će ih možda spasiti od ozbiljnog zaduživanja kod banaka. Na primjedbe da se trebalo energičnije krenuti sa zahtjevima prema Vladi koja bi morala pomoći glazbenoj industriji, Majerović Stilinović odgovara da je Hrvatsko društvo skladatelja još prošlog tjedna uputilo prijedlog pet mjera kojima Vlada Republike Hrvatske i nadležna ministarstva mogu utjecati na saniranje štete u glazbenom sektoru kulturne i kreativne industrije te pomoći što bržem oporavku.

Tako se traži državno financiranje fondova za naknade izgubljenih prihoda od autorskih honorara, oslobođenje od plaćanja svih poreznih davanja na autorske tantijeme za sve vrijeme trajanja mjera zabrane rada korisnika glazbe, a svakako do kraja tekuće godine, oslobođenje od plaćanja (ili financiranje) svih davanja na plaće zaposlenika u kulturnoj industriji (poreza, doprinosa i prireza na dohodak) od države i tijela lokalne samouprave, za sve vrijeme trajanja zabrane rada korisnika glazbe, kao i tri mjeseca nakon prestanka zabrane, ali i suspenzija ili odgoda plaćanja poreza na dodanu vrijednost na sve glazbene proizvode i usluge te poticanje sektora kroz dodatne porezne ili druge fiskalne olakšice nakon završetka krize.

- Nije točno da smo zatvorili vrata... Sve poslovnice ZAMP-a u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu rade, ali smo poslovanje prilagodili na rad od kuće zbog sigurnosti svih djelatnika i klijenata. Ali to je bilo komplicirano napraviti i posao je usporen, tek ga je prvi put o ovakvim izvanrednim okolnostima trebalo organizirati, uz razne probleme koji su se pritom pojavili. Neki ključni djelatnici za te radnje su morali biti u samoizolaciji zbog korona virusa, tu je opterećenje kućnih internetskih veza, ogromne količine podataka koje se moraju obraditi na drukčiji način... Prioriteti službe ZAMP-a su, naravno, isplata redovnog obračuna mehaničkih, digitalnih i prava iz inozemstva predviđena za travanj i posebno redovna isplata “malih prava” u lipnju. To su redoviti obračuni na koje članovi računaju i, unatoč okolnostima bez presedana za službu, napravit ćemo sve kako bi te važne isplate bile u roku. Zasad mislimo da ćemo to uspjeti, ali za neke ekstra radnje nema kapaciteta - govori Majerović Stilinović. Jedna od primjedbi odnosila se i na plaćanje korisničkih pristojbi ZAMP-u u situaciji zatvorenih ugostiteljskih objekata.

- Donijeli smo niz odluka s obzirom na sadašnju situaciju pa će korisnici, tj. ugostiteljski objekti, hoteli, teretane, uslužne djelatnosti i slični za ožujak ostvariti solidarne pogodnosti. Imajući u vidu posebnu situaciju u kojoj se nalaze korisnici glazbe, ali i sve gori položaj svojih članova, glazbenika koji su među prvima i najteže pogođeni nastalom krizom, odlučili smo da od 15. ožujka nadalje korisnici koji ne posluju nemaju obveze plaćanja naknade za glazbenu licencu. Za prvih 14 dana ožujka, u kojima su ugostiteljski i drugi objekti - hoteli, obrti, teretane, saloni... - radili otežano, za licencu odobravamo popust od 50 posto.

Kako bi im se olakšao povratak u poslovanje nakon završetka izvanrednih Vladinih mjera, taj umanjeni iznos naknade za ožujak moći će platiti u tri mjesečne rate. Radi se o 22,6 posto iznosa u odnosu na redovno zaduženje kakvo je bilo za veljaču u kojoj se poslovalo normalno, kaže Majerović Stilinović.

Korisnički objekti, dodaje, koji su na području Grada Zagreba potresom oštećeni da ne mogu nastaviti s radom izuzeti su od plaćanja naknade. Bit će reprogramirani i ugovori za DJ licence te će se umanjiti za razdoblje u kojem nije bilo moguće raditi. “Cehovske” glazbene udruge su odmah nakon otkazivanja glazbenih događanja i live evenata službeno pozvale sve radio i TV postaje da emitiraju domaću glazbu svih žanrova kako bi se manjak koji nastaje u honorarima od koncerata u budućim isplatama autorskih i izvođačkih prava bar donekle nadoknadio.

- Domaće glazbe bi i inače trebalo biti više u eteru. To je moj stav oduvijek, a ne samo u vrijeme korone. Danas smo na 20-ak posto obveznog emitiranja domaće glazbe u programima, a ja podržavam francuski model da nje bude 51 posto - kategoričan je Neno Belan. Njegov stav dijele i svi hrvatski glazbenici trajno nezadovoljni prisustvom domaće glazbe na programima formatiranih radija. Tako i Hrvatska diskografska udruga poziva radija i televizije da (barem) u idućem razdoblju, sukladno s programskim smjernicama, povećaju emitiranje domaće glazbe različitih žanrova.

Poručuju kako se preko HDU-a može pristupiti bazi snimaka hrvatske diskografije te se mogu preuzeti sve nove snimke koje će tek nastati. No čak i da se apeli usvoje, pitanje je - koje glazbe. Na taj jednako važan segment emitiranja “domaćica” upozorava portal Ravnododna pozivajući na “vrtnju” glazbe koja nije “estrada” niti uvijek isti mainstream. Na njihov poziv je odgovorio Radio Student promovirajući domaću glazbu koju inače nećete naći u eteru: Šumski, Overflow, Šumovi protiv valova, Neon Wife, nemanja, Chui… Zoran Stajčić je tako na portalu Ravnododna bio i izravan i precizan u ocjenama stanja u radijskom eteru.

- Ovo je vrijeme kad bi se trebala otvoriti vrata TV i radijskih etera i onim glazbenicima kojima su dosad bila zatvorena. HRtop40 – lista najslušanijih domaćih singlova ujedno je i lista dotoka novca za glazbenike, u segmentu ostvarivanje tzv. malih prava. Spomenuta lista postoji od 2013. i otad je čvrsto uporište, tj. bankomat domaće estrade. Prvotno je bila službena nacionalna lista Instituta hrvatske glazbe koja pokriva emitiranje domaćih singlova na 130 radiopostaja. Institut je odavno ugašen, a HRtop40 je preuzela Hrvatska diskografska udruga (HDU).

Kad kažem ‘estrade’, to i mislim. Iz tjedna u tjedan tamo osim estrade se drugo ne može naći. Nikad nema rock izvođača (ako pod rock računate Vatru i Opću opasnost, onda ima), reperi su također rijetkost (sporadično Elemental i Vojko V), nema ni novih pop izvođača koji pune Tvornicu kulture i Boogaloo kao što su Svemirko, Nipplepeople, nema ni elektronike, a o jazzu, da se i ne govori - kaže.

- Namjera ovog teksta je prije svega APEL za brojne radijske glazbene urednike da postanu svjesni bogatstva onog što se događa pod hrvatskim glazbenim nebom. Da su oni autori i glazbenici s najviše autorskog staža pred domaćom i stranom klupskom publikom u ovom trenutku najugroženiji i da nije trenutak za nastavak odbacivanja onog što se događa na cjelokupnoj sceni samo da bi se nastavili puniti džepovi estradnih klanova - piše Stajčić. Nesumnjivo je u pravu, no hoće li se što bitnog zbog ovih apela promijeniti? Dobar dio glazbenika s indie/alter scene sumnja da će u programima formatiranih radija - čiju glazbu bira algoritam, a ne urednici - doći do promjene.

- Sumnjam da indie/alter scena može imati ikakve koristi od radija. Ako se i počne zbog pandemije emitirati više domaće glazbe, to sigurno neće biti ni indie kantautori niti takvi bendovi - kaže Branko Dragičević iz kultne indie formacije Valentino Bošković, a Stipe Mađor iz Pavela i Kawasaki 3p-a dodao:

- Trebalo je odavno radijima kazati, ako nećete emitirati razne oblike hrvatske glazbe, tad zabranjujemo emitiranje hrvatske glazbe u cjelini. To su mogli HDS, GHU, HUZIP, HDU… koji su vlasnici snimaka. Hoće li kriza uslijed korona virusa išta promijeniti, tek će se vidjeti, no na brojna pitanja i spekulacije o “hrvatskoj glazbenoj budućnosti poslije Covida 19” pokušat ćemo odgovoriti u sljedećem nastavku.

Sutra čitajte treći nastavak velikog dosjea Zlatka Galla o crnim scenarijima budućnosti estrade...

 

Najčitaniji članci