Smrt osmomjesečne djevojčice od meningokokne sepse tipa B, o kojoj je proteklih dana pisala Slobodna Dalmacija, potresla je javnost i otvorila pitanje - Jesu li roditelji u Hrvatskoj dovoljno informirani o ovoj rijetkoj, ali iznimno opasnoj bolesti i mogućnosti cijepljenja
Malena djevojčica naglo je preminula nakon razvoja bolesti u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", ustanovi koja je referentni centar za liječenje najtežih infektivnih stanja u zemlji. Stručnjaci su i ranije upozoravali da invazivna meningokokna bolest može napredovati iznimno brzo – ponekad unutar samo nekoliko sati – osobito kod dojenčadi i male djece.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:39
Meningokoknu bolest uzrokuje bakterija Neisseria meningitidis. Postoji više podtipova, a u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, najčešći uzročnik teških oblika bolesti kod djece je podtip B.
Kada bakterija uđe u krvotok i izazove snažnu sistemsku reakciju organizma, govorimo o meningokoknoj sepsi. Riječ je o stanju koje može dovesti do septičkog šoka, zatajenja organa i, unatoč liječenju, smrtnog ishoda. Bolest može započeti nespecifičnim simptomima – povišenom temperaturom, razdražljivošću, povraćanjem ili općom slabošću – zbog čega ju je u ranoj fazi teško prepoznati. Karakterističan osip koji ne blijedi na pritisak pojavljuje se tek u kasnijoj fazi.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, invazivna meningokokna bolest u Hrvatskoj je rijetka, ali se redovito registriraju pojedinačni slučajevi, najčešće upravo kod male djece i adolescenata. Iako je ukupna pojava bolesti niska, težina kliničke slike i brzina napredovanja razlog su zbog kojeg bolest izaziva velik strah među roditeljima i liječnicima.
Ono što je u javnosti izazvalo dodatne rasprave jest činjenica da cjepivo protiv meningokoka podtip B postoji, ali nije dio obveznog Programa cijepljenja u Hrvatskoj.
Prema informacijama Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, obvezni kalendar cijepljenja obuhvaća zaštitu protiv niza zaraznih bolesti poput ospica, difterije, tetanusa, hripavca i drugih, no cijepljenje protiv meningokoka B provodi se na preporuku i na zahtjev roditelja, a ne rutinski za svu djecu.
To u praksi znači da roditelji moraju sami zatražiti informacije od pedijatra ili epidemiologa te, u većini slučajeva, sami financirati cjepivo. Cjepivo je dostupno u Hrvatskoj, može se nabaviti i primjenjuje se u skladu s dobi djeteta, ali nije dio sustavnog, državnog programa.
Stručne preporuke HZJZ-a ističu da je cijepljenje najučinkovitija mjera prevencije invazivne meningokokne bolesti. Iako nijedno cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu, studije pokazuju da značajno smanjuje rizik od razvoja teškog oblika bolesti i njezinih komplikacija.
Upravo je pitanje informiranosti došlo u prvi plan nakon tragičnog slučaja. Pedijatri i infektolozi naglašavaju kako roditelji trebaju imati pravo znati da cjepivo postoji, da je dostupno i da mogu donijeti informiranu odluku o dodatnoj zaštiti svog djeteta.
Invazivna meningokokna bolest i dalje je rijetka, no njezina nepredvidivost i brzina razvoja razlog su zbog kojih se u mnogim europskim zemljama cijepljenje protiv meningokoka B preporučuje u ranom dojenačkom razdoblju. U Hrvatskoj takva preporuka postoji za određene rizične skupine, ali ne i kao univerzalna mjera.
Dr. Goranka Petrović, epidemiologinja i voditeljica Odjela za respiratorne bolesti u HZJZ-u, za Index je pojasnila da "Hrvatski zavod za javno zdravstvo zasad nije dobio od Hrvatskog pedijatrijskog društva njihovo stručno mišljenje o potrebi uvođenja istog cjepiva u program obaveznog cijepljenja na univerzalnoj razini".
Za roditelje male djece najvažnije je znati dvije stvari: simptomi mogu napredovati brzo i zahtijevaju hitnu liječničku pomoć, a cjepivo protiv meningokoka B postoji i može se primiti uz savjetovanje s pedijatrom.
24sata © 2026
