Šokantna analiza otpada u Gospiću: Našli velike količine olova, a za tlo još nema analize

Fond za zaštitu okoliša je na obljetnicu otkrića 35 tisuća tona plastičnog i opasnog medicinskog otpada u Gospiću objavio javnu nabavu za prvu fazu sanacije. Riječ je o uklanjanju 3 i pol tisuće tona rasutog mljevenog otpada oko silosa PPK Velebit, odnosno 10 posto. Nakon što se to sanira, ući će se u skladišta, silos i iskapanje zakopanog otpada. U natječajnoj dokumentaciji su i službene analize tla, otpada i vode koje je radio Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Na svakom nalazu piše da se analizira otpad koji sadrži opasne tvari. 

Foto: Screenshot

Tako su u otpadu u travnju 2024. godine pronašli tri puta više olova i dva puta više kadmija nego što bi to bilo dozvoljeno za neopasni otpad. Najnoviji nalaz otpada iz drugog uzorka od 2. veljače 2026. govori o dva puta više olova te tri puta više kadmija nego što je to dozvoljeno da je zaista riječ o neopasnom otpadu kako su Šinceki tvrdili. No kako još nema nalaza tla, ne zna se ni koliko je te jesu li ovi teški metali ušlo u tlo.

No sigurno se zna da je zbog ovih vrijednosti olova i kadmija, riječ o ozbiljno onečišćenoj lokaciji, što od početka govori i Ministarstvo zaštite okoliša te Fond za zaštitu okoliša. Olovo i kadmij kao teški metali ulaze u tlo, pa tim putem i u biljke, životinje i ljude. Olovo se zadržava u tlu desetljećima, može izazvati anemiju i oštećenje bubrega, utjecati na tlak i živčani sustav. Posebno lako ulazi u korjenasto povrće. Još je veći problem kadmij, kao jedan od najtoksičnijih materijala jer lako prelazi u žitarice i lisnato povrće, nakuplja se u bubrezima, slabi kosti i klasificiran je kao potencijalno kancerogen ako se njemu čovjek duže izlaže. 

Da su tolike količine u tlu, zbog ovakvih vrijednosti to tlo ne bi bilo prihvatljivo za poljoprivredu.

Foto: Screenshot

Kad je u pitanju voda, tu je i analiza za antimon, koji je nešto veći od dopuštenog. Analize vode za piće iz Gospića pokazuju da je sigurna za piće, a iz analiza se ne može iščitati znači li to da je ušao u podzemne vode koje idu dalje na jug ili ne. 

- Važno je pitanje u kojoj su formi to olovo i kadmij, jesu li prodrli u tlo i podzemne vode. Jesu li topljivi. Bez analize tla i vode to ne znamo. Još je važnije ima li mikro i nano plastike. Ta plastika nije topljiva, ali ulazi u vodu, tlo, biljke, životinje i ljude. Ona je opasna i truje nas. Te nalaze treba napraviti ako se želi saznati koliki je utjecaj na ljude. Grozim se toga što dozvoljavamo da se radi našoj zemlji - govori toksikolog Franjo Plavšić.

Otkud olovo i kadmij? 

No kako je toliko olova u navodno neopasnom otpadu kako su ga Šinceki predstavljali? Teorija je više.

Jedna je ona da je došlo iz medicinskog otpada. Naime, olovo se ne daje pacijentima jer je toksično ali se koristi u zaštitnim štitnicima u radiologiji i u nekim kemijskim reagensima poput boja za histološke uzorke, odnosno uzorke tkiva poput onih koji se uzimaju biopsijom. Te boje pomažu pri analizama u laboratoriju. Kad je u pitanju plastika, olovo je po EU direktivama zabranjeno koristiti, čak i u bojama. No ima ga u starim PVC cijevima i kablovima. 

Kad je u pitanju kadmij, i on se koristi u medicini, ali ne direktno na pacijentima. Koristi se radi kalibracije, kao istraživački radioizotop ili za senzore u dijagnostici. I tad nije opasan, dapače, vrlo je koristan i pomaže bržoj dijagnostici nekih zloćudnih bolesti. No ulazak u prirodu je sasvim druga priča. U plastici se koristi za jarke i stabilne boje u PVC-u i drugoj plastici, a nekad je i stabilizator ako plastika treba biti otporna na UV zračenje i toplinu. Koristi se i za kabelske izolacije i plastiku za automobile. Strogo je zabranjen za upotrebu u proizvodima za djecu i kućanstvo.

Po strogim regulativama kojih se moraju držati sve bolnice, otpad koji uključuje olovo i kadmij se tretira kao opasni otpad. Pitanje je i iz kojih bolnica je otpad dovezen u Gospić, jer nijedna bolnica nije direktno radila s Tipos Resursom, a nema javnih dokaza ni je li ta tvrtka surađivala s drugim tvrtkama koje zbrinjavaju otpad iz bolnica. 

Iz inicijative Gospić je naš dom, kažu da traže javno podatke analize tla i vode. 

- Informacije o okolišu i podaci koji se tiču zdravlja građana po zakonu moraju biti javni. U ovom slučaju to nisu. To više nije pitanje administrativne dinamike, nego pitanje poštivanja zakona - govore. 

Zabrinjava ih da pojedini laboratorijski nalazi datiraju još iz travnja 2024. godine te da se u njima za dio analiziranog otpada razasutog na površini navode opasni elementi u zabrinjavajućim koncentracijama.

- Ako su takvi nalazi postojali već dvije godine, postavlja se pitanje zašto nisu bili javno objavljeni i zašto građani o tome nisu pravodobno informirani - zaključuju. 

Dva milijuna za deset posto 

Da je nešto analizirano i 2024. je zanimljivo i zbog činjenice da su Šinceki, Franciska Dodić, Mileta Stevanović, Ivica Vajdić i Antonija Bauk uhićeni nakon toga, u veljači 2025. godine. Istražitelji su prema tome već tad znali da je riječ o opasnom otpadu pa je obrana Josipa Šinceka da su za sve imali dozvole i da ništa nije opasno u samom startu slaba.

Tko god da dobije posao, ima šest mjeseci da rješi sanira 10 posto otpada i još dva mjeseca za predaju zapisnika. Za to će dobiti dva milijuna i 100 tisuća eura tek kad se sve obavi. Nakon toga se može pristupiti sanaciji ostalih 25 tisuća tona. Ono što su iz Fonda naveli kao izrazito važnu stavku je da se tvrtke moraju držati Zakona o gospodarenju otpadom. - Lokacija nakon uklanjanja predmetnog otpada mora ostati čista i uredna. Čišćenje lokacije za rasuti otpad odnosi se na površinsko čišćenje lokacije od vidljivih ostataka otpada. Naručitelj napominje da odabrani ponuditelj nije dužan provesti postupak sanacije lokacije nakon uklanjanja otpada u slučaju onečišćenja tla, odnosno nije dužan uzeti uzorke tla za analizu. Gospodarski subjekt/i koji će obavljati uslugu uklanjanja i prijevoza otpada, njegovo zbrinjavanje i/ili oporabu dužni su postupati s preuzetim otpadom u skladu s odredbama Zakona o gospodarenju otpadom te raspolagati sa svim potrebnim dozvolama u odnosu na postupke koje nudi i drugim potrebnim aktima (npr. upis u očevidnik prijevoznika otpada) - piše u natječaju.