Bolt gotovo i ne dodiruje tlo: Najbrži je jer najdulje 'lebdi'...

Usain Bolt je u samo dvije godine svjetski rekord na 100 metara spustio 14 stotinki, s 9,72 na nestvarnih 9,58. To je najveći pomak otkako je 1968. godine uvedeno elektronsko mjerenje. 

Dobio je i nadimak “Munja”, ali znanstvenici su Jamajčaninu nakon novih istraživanja na temu “Zašto je Bolt toliko brži od ostalih?” predložili novi nadimak, onaj Michaela Jordana - “Gospodin Zrak”.

- Bolt nije najbrži zbog rada nogu. Obični ljudi gotovo jednakom brzinom dižu i spuštaju nogu kad trče - rekao je Peter Weyand, profesor na sveučilištu Methodist.

Bolt je brži zato što najviše vremena od ostalih sprintera provodi u zraku te zbog manje koraka i veće sile pritiska noge na podlogu.

- Usainov pritisak na podlogu iznosi 500 kilograma, a noga mu je na tartan stazi tek 0,08 sekundi. To mu daje iznimnu brzinu - dodao je Peter Weyand.

Zbog tih 500 kilograma sile Boltov korak dugačak je 2,44 m, čak 17 cm više od konkurencije. Zato i radi manji broj koraka, samo 41 u odnosu na 44 ostalih trkača. 

Prije Boltove ere smatralo se da je idealna visina sprintera oko 185 cm, koliko imaju Tyson Gay (180) i Asafa Powell (190). No pokazalo se da je baš Boltova iznimna visina (196) zajedno s masom dobitna kombinacija.

- Nekad su visoki sprinteri imali najslabije ubrzanje, a Usain nakon Powella ima najbolje. I baš zato što ima 196 cm i 94 kg ubrzava strašno te mu treba manje koraka. Uspio je spojiti sve: ima najbolju akceleraciju, najveću brzinu tijekom drugih 50 metara i izdržljivost - objasnio je dr. Mike Young, sprinterski trener. 

Savršene fizičke predispozicije

Do Boltove pojave idealna visina sprintera bila je 185 centimetara. Usain ima čak 196 cm, ali zbog mase ima veliku akceleraciju.

41 - korak Usain Bolt napravi tijekom utrke na 100 metara, ostali 44

Uz duži korak više u zraku

Korak Usaina Bolta duži je 17 centimetara od ostalih svjetskih  sprintera. To mu omogućuje manje koraka na stazi i veću brzinu.

2,44 - metra dugačak je Boltov korak, od ostalih sprintera je 2,27 m

Bez sile pritiska nema ni brzine

U punom sprintu najbolji sprinteri na podlogu s nogom vrše pritisak od 500 kilograma. Kod običnih ljudi i amatera taj pritisak nije veći od 300 kilograma.

500 - kilograma pritisak je vrhunskog sprintera na podlogu kad trči

Što kraći dodir s tartan stazom

Pri trčanju obična osoba pri svakom koraku nogu na zemlji zadrži 0,12 sekundi. Noga Usaina Bolta na zemlji je samo 0,08 sekundi. To je čak 33 posto manje.

0,08 - sekundi Boltova je noga u dodiru s tartanom pri svakom koraku

Razvoj svjetskog rekorda na 100 metara

9,84

Donovan Bailey na OI-ju u Atlanti 1996. godine postao je prvi kanađanin koji je bez dopinga trčao ispod deset sekundi

9,79

Amerikanac Maurice Green u ateni je 1999. postao rekorder. Priznao je 2008. da je kupovao doping, ali ne za sebe 

9,78

Zbog uzimanja dopinga Američkom sprinteru Timu Montgomeryju  ovaj rekord iz 2002. godine je poništen

9,77

Asafa Powell postao je drugi Jamajčanin sa svjetskim rekordom (2005.). Don Quarrie bio je najbrži 1976. godine

9,74

Posljednji Svjetski rekord Asafe Powella (2007.). držao ga je samo osam mjeseci, do Boltova dolaska

9,72

Kad je u Italiji Usain Bolt stotku otrčao za 9,72, stručnjaci su govorili kako se to vrijeme neće srušiti idućih 30 godina

9,69

Na Olimpijskim Igrama u Pekingu 2008. godine Bolt je uz rekord osvojio i prvo olimpijsko zlato u karijeri

9,58

Bolt je na SP-u u Berlinu 2009. popravio vrijeme za 11 stotinki, što je najveći pomak od 1968. i elektronskog mjerenja