ŠTO KAŽETE?
FOTO Belgijci su bili drugi izbor za novi Maksimir. Evo što su sve zamislili u svojem rješenju
Na natječaj je pristiglo ukupno 88 radova iz više od 20 zemalja, a drugo mjesto osvojio je belgijski studio XDGA
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Članovi Ocjenjivačkog suda prošli tjedan predstavili su rezultate međunarodnoga javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za idejno rješenje SRC Svetice-stadion Maksimir. FOTO: XDGA
Prvonagrađeni rad djelo je arhitektonskog studija VG13 Architects Studio Associato iz Italije, arhitekata Tommasa Fantinija i Alberta Rossija, no većina javnosti je protiv toga rješenja.
Na natječaj je pristiglo ukupno 88 radova iz više od 20 zemalja, a drugo mjesto osvojio je belgijski studio XDGA.
Članovi Ocjenjivačkog suda prošli tjedan predstavili su rezultate međunarodnoga javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za idejno rješenje SRC Svetice-stadion Maksimir. FOTO: XDGA
Prvonagrađeni rad djelo je arhitektonskog studija VG13 Architects Studio Associato iz Italije, arhitekata Tommasa Fantinija i Alberta Rossija, no većina javnosti je protiv toga rješenja.
Na natječaj je pristiglo ukupno 88 radova iz više od 20 zemalja, a drugo mjesto osvojio je belgijski studio XDGA.
Za 24sata objasnili su da je prioritet u njihovom prijedlogu bio kako navijačima pružiti najbolje moguće iskustvo, kroz zdjelasti oblik.
- Pobjednički prijedlog predviđa otvaranje kutova stadiona. Razmotrili smo tu opciju, ali smo od nje odustali: bez obzira na njezine urbane kvalitete – koje su neosporne – takvo rješenje udaljava dio tribina od terena. Smatrali smo da je za Maksimir ključno osigurati što veću blizinu tribina samom terenu - ističe iz belgijskog studija XDGA.
Osim same forme stadiona, usredotočili su se na tri aspekta, objašnjavaju.
- Prvi je prepoznatljiv identitet, postignut pomno osmišljenim krovom koji štiti gledatelje i stadionu daje siluetu prepoznatljivu izdaleka – svojevrsni logotip kluba i grada. Drugi je pročelje koje komunicira s okolnim javnim prostorom i sadrži sadržaje specifične za ovaj stadion, čime on ostaje aktivan i izvan dana odigravanja utakmica. Treći je plava boja, koja je integrirana u samu arhitekturu, a ne naknadno nanesena na nju - ističu.
Kao urbanisti i krajobrazni arhitekti, veliku su važnost pridali i masterplanu, koncipirajući stadion kao dio šire urbane strategije i razvoja, unutar zadanog proračuna.
-Smatramo da je najgore što se klubu ili gradu može ponuditi vizija projekta koji je nemoguće izvesti te ga se naknadno mora pojednostaviti kako bi se prilagodio stvarnosti. U radu se više oslanjamo na kolaž nego na fotorealistične prikaze koji često zamagljuju granicu onoga što je doista izvedivo - ističu.
Ističu da bi cijenili kad bi imali priliku objasniti i obrazložiti kvalitetu i održivost njihovog prijedloga.
-Posebice bismo željeli predstaviti lokalne inpute koje smo prikupili u suradnji s hrvatskim kolegama, konstruktorima i konzultantima.
Što se tiče javne rasprave o pobjedničkom rješenju, nije na nama da komentiramo rad kolega arhitekata. Jednostavno se nadamo da će otvorena rasprava pridonijeti sazrijevanju projekta ili pomoći pri donošenju budućih odluka - zaključuju.
