Od Kostelića do Modrića
FOTO Hrvatski športski muzej otvorio prvi stalni postav: 150 godina sporta na istom mjestu
Hrvatski športski muzej otvorio je svoj prvi stalni postav koji na više od 500 metara kvadratnih donosi cjelovitu, multimedijalnu priču o razvoju hrvatskog sporta od 19. stoljeća do danas
Hrvatski športski muzej danas, 27. siječnja, u obnovljenom prostoru u Ilici 13/I u Zagrebu službeno je otvorio svoj prvi stalni postav i prvi put javnosti predstavio cjelovitu, sustavno oblikovanu priču o razvoju sporta i tjelesnog vježbanja u Hrvatskoj, od druge polovice 19. stoljeća do današnjih dana.
Muzej se prostire na dvije etaže i više od 500 četvornih metara u samom središtu Zagreba.
U podrumu se nalazi tematska cjelina "Utemeljenje“, posvećena počecima organiziranog sporta i tjelovježbe, dok prizemlje obuhvaća cjelinu "Uspjesi“, koja prikazuje najveća postignuća hrvatskih sportaša i sportašica od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas.
Ravnateljica Muzeja Danira Bilić istaknula je kako novi stalni postav po prvi put široj javnosti donosi sveobuhvatnu i jasno ispričanu priču o hrvatskom sportu.
Naglasila je da je obnova objekta, započeta krajem 2019. godine, bila dugotrajan i zahtjevan proces obilježen pandemijom, potresima i složenim konzervatorskim uvjetima.
Unatoč brojnim izazovima, obnova je uspješno dovršena krajem studenoga 2025. godine, uz ukupnu vrijednost projekta od oko pet milijuna eura, financiranog sredstvima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i medija.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je da hrvatski sport ima iznimno važnu ulogu u društvu jer snažno doprinosi nacionalnom identitetu, osjećaju pripadnosti i samopoštovanju, ali i odgoju mladih kroz vrijednosti upornosti, poštivanja suparnika i timskog rada.
Istaknula je kako Muzej ima i snažnu edukativnu ulogu te će poticati mlade na bavljenje sportom, ali i pružati podršku drugim sportskim zbirkama i muzejima diljem Hrvatske.
Autor muzeološke koncepcije prof. dr. sc. Zrinko Čustonja pojasnio je da postav na suvremen, znanstveno i historiografski utemeljen, ali istodobno atraktivan način prikazuje povijest hrvatskog sporta i njegov utjecaj na društvo tijekom posljednjih 150 godina.
Naglasio je modularnost postava, koji omogućuje stalno nadopunjavanje i praćenje novih sportskih uspjeha i generacija sportaša.
Ključnu poruku Muzeja vidi u pojmu uspjeha, kao nadahnuću prošlim i budućim generacijama.
Autorica likovnog rješenja stalnog postava Nikolina Jelavić Mitrović istaknula je kako je jedan od najvećih izazova bio ograničen prostor, ali i potreba da se osmisli sustav koji će omogućiti stalni razvoj postava.
Taj je cilj ostvaren bogatim multimedijalnim i interaktivnim sadržajima koji prostoru daju dinamiku i “pokret“.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog športskog muzeja Zlatko Mateša ocijenio je da je Hrvatska ovim projektom dobila suvremen, interaktivan i multimedijski muzej koji nije namijenjen jednokratnom posjetu, već mjesto kojem će se publika stalno vraćati. Naglasio je da postav jasno potvrđuje Hrvatsku kao sportsku naciju.
Hrvatski športski muzej danas raspolaže fundusom od gotovo 500 tisuća predmeta, fotografija, negativa, knjižne građe i arhivskog materijala.
U stalnom postavu izloženo je oko tisuću originalnih predmeta te približno 500 fotografija, uz brojne videozapise i interaktivne sadržaje koji obuhvaćaju više od 80 sportova.
Među izloženim predmetima nalaze se sportska oprema, medalje, pokali, trofeji, plakete, dresovi i osobni rekviziti sportaša.
Posebnu vrijednost Muzeju daje velik broj donacija – više od stotinu vrhunskih sportaša, sportskih djelatnika, sportskih saveza, obitelji i institucija darovalo je predmete iz svojih karijera i arhiva.
Među donatorima su brojna istaknuta imena hrvatskog sporta, poput Ivice, Janice i Ante Kostelića, Luke Modrića, Zlatka Dalića, Zvonimira Bobana, Miroslava Ćire Blaževića, Marine Čilića, Blanke Vlašić, Donne Vekić, Martina i Valenta Sinkovića, Šime Fantele, Tina Srbića, kao i obitelji Krešimira Ćosića, Dražena Petrovića, Mirka Novosela, Mate Parlova i mnogih drugih.
Svoje mjesto u postavu pronašao je i paraatletičar Velimir Šandor, koji je Muzeju donirao dres, startni broj i akreditaciju s Paraolimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. godine.
Dio filmske građe Muzeju su ustupili HRT i Hrvatska kinoteka, dok je Hrvatska izvještajna novinska agencija osigurala velik broj fotografija sportašica i sportaša.
Hrvatski športski muzej sudjelovat će i u ovogodišnjoj Noći muzeja 30. siječnja, kada će raditi od 18.00 do 23.00 sata uz besplatan ulaz, a besplatan ulazak omogućit će i tijekom prvog vikenda rada, 31. siječnja i 1. veljače.
Zbog očekivanog velikog interesa, posjeti se odvijaju uz obaveznu prethodnu rezervaciju termina.
