D-HIVE
FOTO Maksimir kao košnica? Pogledajte spektakularne fotke iz okoline i utrobe stadiona
Na natječaj je pristiglo ukupno 88 radova iz više od 20 zemalja, a četvrto mjesto osvojio je d-hive od arhitektonske tvrtke njirić+arhitekti. Stadion su zamislili kao košnicu i kapaciteta 34.811 mjesta
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
d-hive - Dinamo Hive je kao košnica gradske energije, kompaktan nogometni stadion s 34.811 mjesta, spojenim tribinama i velikom laganom kupolom koja ih natkriva, ali stadion ostavlja otvorenim i prozračnim. Ovaj stadion bio je 4. izbor i projekt je dobio nagradu od 87.360,06 €
d-hive - Dinamo Hive je kao košnica gradske energije, kompaktan nogometni stadion s 34.811 mjesta, spojenim tribinama i velikom laganom kupolom koja ih natkriva, ali stadion ostavlja otvorenim i prozračnim. Ovaj stadion bio je 4. izbor i projekt je dobio nagradu od 87.360,06 €
Dolazak velikog broja ljudi organiziran je kroz više odvojenih pravaca. Domaći i gostujući navijači imaju zasebne pristupe, kao i igrači, VIP gosti, osobe smanjene pokretljivosti te servisna i interventna vozila.
Između tribina i kupole nalazi se Activation Ring tj. natkriveni prostor koji na dan utakmice služi za kretanje i okupljanje navijača, hranu i piće te druge prateće sadržaje.
Kada nema utakmice, isti prostor postaje javna promenada sa sadržajima koji mogu živjeti tijekom cijele godine.
Fan shop, klupski muzej, restoran, barovi i kafići, sadržaji za djecu, sport i rekreaciju dio su te ideje stadiona koji ne živi samo devedeset minuta.
d-hive je zato više od stadiona, na dan utakmice košnica nogometne energije, a svakog drugog dana dio Maksimira i svakodnevnog života grada.
Kupola obavija stadion kao propusna klimatska ovojnica, jasno odvojena od gledališta kružnim aktivacijskim prstenom koji sadrži javne i servisne programe, ophode i prostore okupljanja. Podnožje i vitki vodotoranj dodatno definiraju siluetu kompleksa i pojačavaju njegovu prisutnost unutar lokacije. U širem obuhvatu sportske dvorane i atletski sadržaji stapaju se s ozelenjenim humcima, jezerima i vijugavim stazama, dok se fragmenti srušenih građevina ponovno koriste u krajobrazu kao dio novog parkovnog sustava koji se proteže prema Borongaju
Prijedlog razvija stadion kao „kuću unutar kuće“ i „grad unutar grada“ – mikrokozmos programa i prostora smještenih ispod propusne klimatske kupole. Središnja figura golemog mjerila djeluje poput urbane košnice: kompaktno gledalište oblikuje intenzivnu društvenu jezgru, dok je vanjska ovojnica zamišljena kao zaštitna, ventilirana i prilagodljiva klimatska opna. Između tih dviju struktura nastaje kružni aktivacijski prsten kao prijelazni prostor između stadiona, parka i grada.
Urbanistički koncept temelji se na zrcaljenju Maksimira i stvaranju kontinuiranog klimatskog krajobraza. Preostali sportski sadržaji ugrađeni su ispod ozelenjenih humaka i organizirani oko jezera, vijugavih staza i pristupačnih krovnih pejzaža, čime arhitektura u velikoj mjeri postaje podređena topografiji. Stadion snažne prisutnosti, apsolutne forme i pamtljive siluete uspostavljaju novu središnju figuru cijelog prostora. Posebna kvaliteta projekta njegov je iznimno razrađen pristup održivosti i klimatskoj regulaciji.
Heksagonalna ovojnica odgovara na orijentaciju, osunčanost i zahtjeve ventilacije, dok krajobraz djeluje kao infrastruktura za hlađenje, zasjenjenje, upijanje oborinskih voda i povećanje bioraznolikosti. Strategija kružnog gospodarenja dodatno uključuje ponovnu uporabu materijala postojećeg stadiona, čime održivost istodobno postaje tehnološko, ekonomsko i kulturno načelo. Jedinstvena forma artikulirana je u odnosu na program i okolišne uvjete, dok unutrašnjost funkcionira kao kolaž jednako pažljivo razmotrenih elemenata.
Prijedlog je konstrukcijski i tehnološki izrazito ambiciozan. Dvostruki sustav gledališta i goleme kupole, zajedno s iznimnim mjerilom nosive konstrukcije, otvara pitanja ekonomske izvedivosti, održavanja i dugoročne racionalnosti korištenja. Mjestimice monumentalna konstrukcija dominira unutaršnjim prostorima i samim stadionom, dopuštajući klimatskoj ovojnici da postane izraženija od programa koje bi trebala objediniti. Unatoč tome, projekt predstavlja izrazito koherentnu, pamtljivu i tipološki ambicioznu viziju stadiona kao klimatski reguliranog urbanog mikrokozmosa.
