NEKI SU ZADIVLJUJUĆI
FOTO Pogledajte projekte novog Maksimira koji nisu prošli! Među njima i slavni Japanac
Prema trenutačnom planu, uklanjanje postojećeg Maksimira trebalo bi započeti 2027., dok se početak gradnje novog stadiona očekuje 2029. godine
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nakon desetljeća čekanja, propalih planova i brojnih ideja Zagreb je u četvrtak konačno dobio konkretan odgovor na pitanje kako bi trebao izgledati novi stadion u Maksimiru. Predstavljeni su rezultati međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za stadion Maksimir i Sportsko-rekreacijski centar Svetice, a pobjedu je odnio talijanski studio VG13 Architects Studio Associato iza kojeg stoje arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi.
Nakon desetljeća čekanja, propalih planova i brojnih ideja Zagreb je u četvrtak konačno dobio konkretan odgovor na pitanje kako bi trebao izgledati novi stadion u Maksimiru. Predstavljeni su rezultati međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za stadion Maksimir i Sportsko-rekreacijski centar Svetice, a pobjedu je odnio talijanski studio VG13 Architects Studio Associato iza kojeg stoje arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi.
Konkurencija je bila velika. Na natječaj, koji je trajao od 20. ožujka do 17. srpnja, pristiglo je čak 88 radova iz više od 20 zemalja. Pobjednički projekt predviđa stadion kapaciteta 35.000 gledatelja, a upravo je njegov neuobičajeni izgled odmah postao glavna tema među Dinamovim navijačima i zagrebačkom javnošću.
Za razliku od klasičnih zatvorenih nogometnih arena kakve posljednjih godina niču diljem Europe, novi Maksimir trebao bi zadržati otvoreni karakter. Četiri tribine vizualno su odvojene velikim otvorima u kutovima stadiona, dok iznad njih dominiraju velike kose plohe krova.
Predsjednik ocjenjivačkog suda Toma Plejić objasnio je kako je riječ o namjerno drukčijem i autentičnom projektu koji se oslanja i na arhitektonski DNK starog Maksimira, dok je predsjednik Dinama Zvonimir Boban projekt opisao kao zagrebački, dinamovski i futuristički.
No ono što je oduševilo ocjenjivački sud nije jednako dobro prošlo kod javnosti. Društvene mreže ubrzo su preplavile kritike, a mnogima su upravo veliki otvori između tribina najveći problem. Koliko su prve reakcije negativne, pokazuje i anketa 24sata. U gotovo 90 posto slučajeva čitatelji koji su glasovali odgovorili su da im se dizajn novog Maksimira ne sviđa.
Uz pobjedničko rješenje javnosti su predstavljena još četiri nagrađena rada, odnosno cijeli Top 5 natječaja. Drugoplasirani je projekt briselskog ureda XDGA, koji je ponudio znatno kompaktniji stadion s naglašenom velikom krovnom plohom.
Treće mjesto pripalo je timu koji čine Plan Común, Studio Muoto, DATA architectes, Beatriz Borque i Beatriz Saladich. Njihov projekt već je nazivom "A Stadium in the Park" naglašavao ideju stadiona snažno uklopljenog u zelenilo i okolni prostor.
Četvrtoplasirano rješenje potpisuju Hrvoje Njirić i Iskra Filipović iz njiric plus arhitekata. Za razliku od pobjedničkog projekta s jasno razdvojenim tribinama, njihov je prijedlog oblikovan kao kompaktnija, zaobljena cjelina s kontinuiranim vanjskim omotačem. Peto mjesto osvojila je suradnja francuskog LAN-a i poljskog P2PA, čiji se rad ističe monumentalnim vanjskim pročeljem i ponavljanjem snažnih konstrukcijskih elemenata.
No priča tu nije završila. Od trenutka kada je proglašen pobjednik počeli su se pojavljivati i radovi arhitektonskih ureda koji se nisu uspjeli probiti među pet nagrađenih. A među njima ima projekata koji su također privukli pozornost javnosti.
Još jedno rješenje koje nije završilo među pet nagrađenih potpisuju Urbane ideje u suradnji sa svjetski poznatim japanskim arhitektonskim studijem Kengo Kuma & Associates.
I oni su se javili na međunarodni natječaj za stadion Maksimir i SRC Svetice, a nakon objave rezultata javnosti su pokazali svoju viziju novog Dinamova doma.
Njihov prijedlog također je nudio bitno drukčiji Maksimir od pobjedničkog rada.
Stadion je zamišljen kao zaokružena i kompaktna cjelina, s naglašenom konstrukcijom koja obavija tribine i daje mu prepoznatljiv vanjski izgled.
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje arhitekture s okolnim zelenilom, što je karakteristično i za brojne projekte japanskog studija Kengo Kuma & Associates.
Svoj natječajni rad objavio je i zagrebački 3LHD, koji također nije završio među pet nagrađenih.
Jedan od partnera tog studija Marko Dabrović nakon objave rezultata naglasio je kako bi suvremeni stadion, prema njegovu shvaćanju, trebao imati kompaktnu formu, ali i biti dio svakodnevnog života grada.
Ideja je da golemi prostor ne živi samo nekoliko sati za vrijeme utakmice, već da ostatak tjedna funkcionira kao dio parka i susjedstva. Upravo je takav pristup bitno drukčiji od koncepta koji je ocjenjivački sud na kraju izabrao.
Još jedno idejno rješenje koje nije završilo među pet nagrađenih predstavili su GE+ arhitekti, koji je su na projektu surađivali s arhitektonskim uredom DBA Architects.
Njihova vizija novog Maksimira nastala je, kako su objasnili, iz tri glavna izvora inspiracije - same lokacije i prirode koja je okružuje, grada i njegovih stanovnika te nogometa kao središnjeg sportskog sadržaja kompleksa.
Projektom su obuhvatili novi stadion Maksimir, ali i dodatne sportske sadržaje na Sveticama, a naglasak su stavili na povezivanje sportske arhitekture s karakterom prostora u kojem bi stadion trebao biti izgrađen.
Nakon objave rezultata natječaja pokazali su javnosti svoje rješenje uz poruku "Ovako nam je stadion mogao izgledati", zahvalili cijelom timu na višemjesečnom radu te pozvali Zagrepčane i navijače da iznesu svoje dojmove, pohvale i kritike.
Svoj predložak imao je i Otto Barić mlađi.
Na društvenim mrežama svoje su natječajne prijedloge objavili i Urbane ideje te Studio Kaić.
Ni njihovi projekti nisu se našli među pet nagrađenih, ali njihovo pojavljivanje nakon objave pobjednika dodatno je otvorilo raspravu o tome što je sve ocjenjivački sud imao pred sobom.
Pet službeno nagrađenih radova tako predstavlja tek mali dio od ukupno 88 vizija budućnosti jednog od najvažnijih sportskih prostora u Zagrebu.
