Marino Bloudek srušio 51 godinu star rekord na 800 metara i pokrenuo raspravu o vječnosti rekorda. Hoće li nova generacija srušiti i druge legendarne rekorde?
VIDEO: NENADMAŠNI USPJESI
Ovo su najdugovječniji atletski rekordi u Hrvatskoj i svijetu...
Čitanje članka:
4
min
Uspjeh Marina Bloudeka (25), koji je u utorak srušio 51 godinu star hrvatski rekord Luciana Sušnja na 800 metara za pet stotinki, ponovno je pokrenuo raspravu o dugovječnosti atletskih rekorda. Taj je događaj podsjetio da nijedan rekord nije vječan, no istovremeno je skrenuo pozornost na one rezultate, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, koji desetljećima odolijevaju vremenu. Dok nova generacija pomiče granice, mnogi rekordi iz prošlosti i dalje stoje kao mjerilo izvrsnosti i izazov za današnje sportaše.
Još početkom godine, Bloudek je na mitingu u Ostravi ispisao novu stranicu hrvatske atletike. S vremenom od 1:46,06 srušio je dvoranski rekord na 800 metara koji je od 1988. držao Predrag Melnjak (1:46,40). Ovim rezultatom Bloudek nije samo osigurao normu za Europsko dvoransko prvenstvo, već je i podsjetio javnost na dugovječnost nekih od najvećih atletskih postignuća. Uspješan niz nove generacije potvrdila je i svestrana Jana Koščak, koja je postavila novi seniorski i juniorski dvoranski rekord u petoboju, sakupivši impresivnih 4478 bodova na natjecanju u Tallinnu.
Nasljeđe Luciana Sušnja i rekordi koji odolijevaju vremenu
Nakon što je Bloudek srušio Melnjakov dvoranski rekord, pao je i čuveni rekord na 800 metara, onaj na otvorenom, koji je pripadao velikanu Lucianu Sušnju. Njegovo vrijeme od 1:44.07, koje je istrčao u finalu Europskog prvenstva u Rimu 1974., stajalo je kao nacionalni rekord više od pola stoljeća. U toj mitskoj utrci, Sušanj je furioznim finišem nadmašio tadašnjeg svjetskog rekordera Marcella Fiasconara i mladog Stevea Ovetta, a taj se rezultat dugo smatrao najvećim pojedinačnim uspjehom u povijesti hrvatske atletike. U utorak ga je Bloudek u Ostravi skinuo za pet stotinki.
Sušanj, koji je kasnije obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog atletskog saveza i potpredsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, ostavio je neizbrisiv trag. Njegov rekord, kao i mnogi drugi iz tog razdoblja, postavljen je dok su hrvatski sportaši nastupali za Jugoslaviju, a kasnije su retroaktivno ratificirani kao hrvatski rekordi.
Najstariji hrvatski rekordi
atletičari
- 400 metara: Željko Knapić, 45,64 sekundi (1981.)
- skok u vis: Novica Čanović, 2,28 metara (1985.)
- troskok: Đorđe Kožul, 17,11 metara (1987.)
atletičarke
- 100 metara: Jelica Pavličić, 11,10 sekundi (1975.) - neslužbeni, nema informacija o brzini vjetra
- 200 metara: Jelica Pavličić, 23,14 sekundi (1974.) - neslužbeni, nema informacija o brzini vjetra
- 400 metara (dvorana): Jelica Pavličić, 52,47 sekundi (1976.)
- 800 metara: Slobodanka Čolović, 1:56,51 minuta (1987.)
- 1500 metara: Slobodanka Čolović, 4:09,14 minuta (1987.)
- skok u dalj: Silvija Mrakovčić, 6,68 metara (1990.)
- troskok: Silvija Mrakovčić, 13,71 metar (1995.)
Svjetski rekordi uklesani u kamen
Situacija na svjetskoj sceni još je fascinantnija. Neki svjetski rekordi toliko su stari da se čine gotovo mitskima, a mnogi potječu iz kontroverznih 80-ih godina, ere za koju se vežu sumnje u sustavni doping, što dodatno pojačava auru njihove nedodirljivosti.
Apsolutno najstariji svjetski rekord u trkačkim disciplinama pripada Čehoslovakinji Jarmili Kratochvílovoj. Njezinih nevjerojatnih 1:53,28 na 800 metara, postavljenih u Münchenu 1983., i danas se čine kao znanstvena fantastika. Samo su dvije atletičarke uspjele trčati unutar jedne sekunde zaostatka od tog vremena. Popis "vječnih" ženskih rekorda je impresivan:
- 100 metara: Florence Griffith-Joyner (SAD), 10,49 sekundi (1988.)
- 200 metara: Florence Griffith-Joyner (SAD), 21,34 sekundi (1988.)
- 400 metara: Marita Koch (Istočna Njemačka), 47,60 sekundi (1985.)
- 4 x 400 metara: SSSR, 3:15,17 (1988.)
- 4 x 800 metara: SSSR, 7:50,17 (1984.)
- skok u dalj: Galina Čistjakova (SSSR), 7,52 metra (1988.)
- bacanje kugle: Natalija Lisovskaja (SSSR), 22,63 metra (1987.)
- bacanje diska: Gabriele Reinsch (Istočna Njemačka), 76,80 metara (1988.)
- sedmoboj: Jackie Joyner-Kersee (SAD), 7291 bod (1988.)
- brzo hodanje 10 km: Nadežda Rjaškina (SSSR), 41:56,23 minuta (1990.)
Muški rekordi
Iako su muški rekordi podložniji promjenama zahvaljujući napretku tehnologije i novim superzvijezdama poput Usaina Bolta ili Armanda Duplantisa, nekoliko ih i dalje čvrsto stoji. Najstariji muški svjetski rekord u tehničkim disciplinama drži Jurij Sedih (SSSR) koji je 1986. bacio kladivo od 86,74 metra.
Jedan od najpoznatijih rekorda je onaj Amerikanca Mikea Powella u skoku u dalj. Njegovih 8,95 metara iz Tokija 1991. godine srušilo je legendarni olimpijski rekord Boba Beamona iz 1968., koji je u to vrijeme bio najdugovječniji svjetski rekord.
- skok u vis: Javier Sotomayor (Kuba), 2,45 metara (1993.)
- skok u dalj: Mike Powell (SAD) 8,95 metara (1991.)
- bacanje kladiva: Jurij Sedih (SSSR), 86,74 (1986.)
- brzo hodanje 5 km: Mihail Ščennikov (Rusija), 18:07,08 minuta (1995.)
- brzo hodanje 20 km (na atletskoj stazi): Bernardo Segura (Meksiko), 1:17:25,6 sati (1994.)
- brzo hodanje 30 km (na atletskoj stazi): Maurizio Damilano (Italija), 2:01:44,1 sati (1992.)
Budućnost lova na rekorde
Svaki rekord, da bi bio službeno priznat od strane Svjetske atletske federacije, mora zadovoljiti stroge kriterije, od ispravnosti mjernih uređaja i dopuštene brzine vjetra do obavezne dopinške kontrole odmah nakon natjecanja. Napredak u tehnologiji, od bržih staza i revolucionarne obuće do sofisticiranih metoda treninga, neprestano pomiče granice ljudskih mogućnosti.
Ipak, dugovječnost rekorda iz prošlih era svjedoči o sirovom talentu i nevjerojatnim sposobnostima sportaša koji su, i s manje naprednom opremom, postizali rezultate koji su i danas izazov za najbolje na svijetu. Uspjesi sportaša poput Marina Bloudeka daju nadu da će i najveći rekordi hrvatske atletike jednom pasti. Lov na vječnost, kako na domaćoj tako i na svjetskoj sceni, ostaje najuzbudljiviji dio kraljice sportova.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
