Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Novi Maksimir izazvao je šok: Hrvati ga masovno kritiziraju, a susjedi se rugaju “kartonskoj kutiji” od 35.000 mjesta. Boban i Tomašević ipak tvrde da je projekt hrabar i zagrebački
Novi stadion koji će zamijeniti postojeći dom nogometaša Dinama u Maksimiru trebao bi krenuti u izgradnju početkom 2029. Na nedavnom službenom predstavljanju pobjedničkog rješenja, koje potpisuje talijanski arhitektonski studio, očekivao se povijesni trenutak koji su generacije navijača čekale desetljećima. Umjesto općeg oduševljenja i euforije, uslijedio je prilično hladan tuš.
Reakcija hrvatske javnosti izrazito je negativna, a vijest o specifičnom dizajnu s četiri potpuno odvojene tribine izrazito se brzo proširila i izvan granica Hrvatske. Regionalni mediji posvetili su veliku pozornost ovom golemom infrastrukturnom projektu, pri čemu su neki zadržali strogo neutralan ton, dok su drugi otvoreno i bez ustručavanja prenijeli golemo nezadovoljstvo, kritike i sarkazam koji su doslovno preplavili društvene mreže te komentare ispod novinskih članaka.
Na veliki međunarodni natječaj, koji su zajedničkim snagama raspisali Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba, pristiglo je čak 88 radova iz više od 20 zemalja diljem svijeta. Bilo je tu prijava iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Kanade te Kine. Odlukom stručnog ocjenjivačkog suda, u kojem je sudjelovao i predsjednik kluba Zvonimir Boban, prvo mjesto i izdašna nagrada od 390.400 eura pripali su milanskom studiju VG13.
Iza ovog pobjedničkog rješenja stoje arhitekti Tommaso Fantini i Alberto Rossi, obojica rođeni 1992. Zanimljiv je podatak, koji je brojnim analitičarima odmah upao u oko, da ovaj talijanski dvojac nikada ranije u profesionalnoj karijeri nije projektirao nogometni stadion. Njihov dosadašnji opus uglavnom je obuhvaćao obiteljske kuće, manje javne prostore i projekte za razne arhitektonske natječaje.
Novi Maksimir trebao bi imati kapacitet od oko 35.000 potpuno natkrivenih mjesta, čime bi napokon zadovoljio najviše i najstrože standarde Uefe i Fife. Vrijednost samog stadiona procjenjuje se na oko 175 milijuna eura bez PDV-a, dok bi cjelokupni sportski kompleks stajao osjetno više od 200 milijuna eura. Iako je projekt na službenoj prezentaciji predstavljen kao avangardno i futurističko rješenje koje duboko poštuje identitet grada i kluba, prvi dojmovi navijačkog puka daleko su od pozitivnih.
U brojnim internetskim anketama velika većina čitatelja, često i više od 80 posto, jasno se izjasnila kako im se pobjedničko rješenje nimalo ne sviđa. Komentari su bili prepuni kritika na račun otvorenog prostora između četiri tribine, što su mnogi ocijenili izrazito nepraktičnim zbog vjetra, kiše i općenito loših vremenskih uvjeta u glavnom gradu.
Slovenski mediji pokazali su se uvjerljivo najdirektnijima u prenošenju kritičkog tona koji je pratio objavu dizajna novog zagrebačkog stadiona. Poznati slovenski sportski portal Nogomania svojim je čitateljima ponudio opširan tekst pod prilično oštrim naslovom u kojem se otvoreno pita je li novi stadion zapravo obična kartonska kutija.
U njihovom detaljnom izvještaju jasno se ističe kako je Dinamo dobio projekt za potencijalno najbolji stadion u regiji, ali da su reakcije javnosti izrazito i nedvosmisleno negativne. Slovenski novinari podsjetili su pritom na duga desetljeća mučenja i sramote zbog sustavnog propadanja postojećeg Maksimira, navodeći kako s njega već godinama otpada žbuka te da je istočna tribina trajno zatvorena nakon razornog potresa.
Sličan pristup odabrao je i slovenski Dnevnik koji je prenio sumornu atmosferu iz Hrvatske tekstom u kojem se navodi da je novi stadion jako razljutio Hrvate. Izdvojili su brojne komentare s interneta u kojima se pobjedničko rješenje grubo uspoređuje s otvorenom kartonskom kutijom koju su navodno učenici izradili na satu tehničkog odgoja.
Također su prenijeli pozive nezadovoljnih i razočaranih navijača na hitno potpisivanje peticije kako se ovaj talijanski projekt nikada ne bi realizirao u praksi. Nasuprot tome, slovenska nacionalna televizija zadržala je nešto neutralniji i odmjereniji pristup, fokusirajući se primarno na tehničke aspekte cjelokupnog projekta i umirujuće izjave klupskih čelnika o tome kako novi dom modrih ipak neće izgledati kao svemirski brod koji je slučajno sletio u grad.
U Srbiji su mediji cjelokupnu situaciju oko maksimirskog projekta popratili s neobičnom mješavinom suhoparnog informativnog izvještavanja i blage nostalgije za nekim prošlim vremenima. Gotovo svi tamošnji informativni portali jasno su komunicirali planirani kapacitet od 35.000 mjesta te cijenu budućeg zdanja. Portal B92 objavio je vijest pod vrlo jednostavnim i jasnim naslovom o otkrivanju izgleda novog Maksimira, primarno se fokusirajući na neospornu činjenicu da će novo zdanje u potpunosti zadovoljavati najviše europske kriterije za odigravanje međunarodnih utakmica.
S druge strane, beogradski portal Telegraf unio je primjetnu dozu nostalgije u svoje sportsko izvještavanje. Svoj su tekst naslovili tako da ciljano podsjeća na legendarnu i burnu prošlost starog stadiona na kojem su beogradski klubovi Crvena zvezda i Partizan nekada redovito igrali velike prvenstvene derbije protiv zagrebačkog rivala.
Sportski medij Mozzart Sport znatno se detaljnije pozabavio samim tehničkim karakteristikama novog arhitektonskog rješenja. Oni su svojim čitateljima posebno istaknuli kako će sjeverna tribina biti jedinstvena navijačka cjelina s integriranom opcijom sigurnog stajanja za najvatrenije pristaše, a čiji će kapacitet iznositi između 5000 i 7000 mjesta. Zanimljivo je da su upravo oni vrlo detaljno prenijeli burne i emotivne reakcije dijela hrvatske javnosti, direktno citirajući komentare nezadovoljnih građana u kojima se propituje stvarna stručnost komisije koja je na kraju odabrala ovakav specifičan dizajn s odvojenim krovovima.
Za razliku od slovenskih i srpskih medijskih kuća, mediji u susjednoj Bosni i Hercegovini zadržali su daleko najvišu razinu objektivnosti i neutralnosti. Njihovo svakodnevno izvještavanje bilo je strogo činjenično, bez ikakvog ulaženja u duboke estetske rasprave ili nepotrebnog prenošenja vulgarnih i negativnih komentara s raznih društvenih mreža.
Popularni portal Klix udarnu je vijest plasirao isključivo informativno, donoseći naslov koji jednostavno poziva čitatelje da pogledaju kako će točno izgledati novi dom hrvatskog prvaka, pritom ističući da je nepoznati talijanski studio iz Milana uspio osvojiti glavnu arhitektonsku nagradu.
Sarajevski dnevni listovi Oslobođenje i Dnevni avaz također su se u tiskanim i web izdanjima primarno fokusirali na bazično predstavljanje samog projekta te na korektno prenošenje službenih izjava glavnih aktera s press konferencije. Posebno se istaknuo portal SportSport koji je objavio vrlo afirmativan i pozitivan tekst u kojem se snažno naglašava kako su klub i država konačno dočekali prezentaciju projekta dostojnog doma za momčad takvog renomea. U njihovom opširnom izvještaju jasno se ističe da golema vrijednost, veća od 200 milijuna eura, svrstava novi Maksimir među uvjerljivo najveće i najskuplje sportske infrastrukturne projekte u ovom dijelu Europe.
Unatoč pravoj lavini oštrih kritika iz dijela domaće javnosti, čelni ljudi kluba i grada odlučili su čvrsto i nepokolebljivo stajati iza odabranog rješenja. Predsjednik zagrebačkog kluba Zvonimir Boban na službenom je predstavljanju iznimno strastveno i emotivno branio cijeli projekt, detaljno objašnjavajući dublju arhitektonsku viziju koja zapravo stoji iza ovako specifičnog i pomalo neobičnog dizajna s odvojenim tribinama.
- Nismo željeli napraviti još jednu standardnu arenu kod koje, kada pogledate fotografiju, praktički ne znate na kojem se stadionu nalazite jer svi izgledaju potpuno isto. Nismo htjeli nekakav konfekcijski Ikea stadion. Ovo je nešto potpuno drugačije, nešto izrazito urbano i zagrebačko - izjavio je jasno Boban.
Nekadašnji proslavljeni veznjak naglasio je pritom kako će novi stadion definitivno izazivati golemo strahopoštovanje kod svih gostujućih momčadi koje budu dolazile u grad. Prema njegovim riječima, izražena okomitost i maksimalna inklinacija tribina te njihova neposredna blizina samom terenu stvorit će jednu sasvim nevjerojatnu i zastrašujuću energiju za protivnike.
Iako je potpuno svjestan da otvoreni dizajn s četiri potpuno odvojene tribine i zasebnim metalnim krovovima izaziva duboke podjele u javnom prostoru, poručio je kako klupska uprava jednostavno mora biti hrabra, stajati uspravno iza svojih strateških odluka i naučiti živjeti s njihovim dugoročnim posljedicama.
U obranu projekta uključio se i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević koji je argumentirano branio rad milanskih arhitekata. Posebno je istaknuo kako proces odabira pobjednika nipošto nije bio politički motiviran, već isključivo i strogo stručan. Većinu u međunarodnom ocjenjivačkom sudu činili su potpuno neovisni arhitekti, a apsolutno svi pristigli radovi bili su strogo šifrirani pa se do samog kraja procesa nije moglo znati tko točno stoji iza kojeg arhitektonskog prijedloga.
- Hoćemo li spustiti nekakav leteći tanjur usred Zagreba i onda reći da je to naš grad? Stadion Maksimir mora obavezno imati određenu agresivnost i sirovost. Ako u konačnici izgleda prepitomo, sigurno neće imati onaj željeni učinak strahopoštovanja koji ovim projektom želimo postići - poručio je gradonačelnik.
Službeni planovi za skoru realizaciju ovog golemog i iznimno kompleksnog projekta vrlo su ambiciozno postavljeni. Predviđeni početak rušenja sadašnjeg betonskog zdanja, koje zjapi poluprazno i derutno još od snažnog potresa koji je pogodio metropolu, planiran je već za početak 2027. U međuvremenu bi se trebala u potpunosti dovršiti opsežna rekonstrukcija manjeg stadiona u Kranjčevićevoj ulici, koji će tijekom nekoliko sezona poslužiti kao jedini privremeni dom za prvu momčad. Ako na tom putu ne bude nekih većih i nepredviđenih birokratskih zastoja ili sudskih sporova, prvi teški bageri zaduženi za samu izgradnju novog Maksimira trebali bi upaliti svoje motore u rano proljeće 2029. Svečano otvorenje novog sportskog ponosa tempirano je pak za sami kraj 2030.
Ipak, brojni iskusni poznavatelji sportsko-političkih prilika u regiji s razlogom pozivaju na veliki oprez. Naime, regionalna sportska povijest doslovno je prepuna raznih pompozno najavljivanih objekata koji na kraju nikada nisu ugledali svjetlo dana. U Hrvatskoj je svakako najpoznatiji i najžalosniji primjer onaj riječke Kantride. Taj kultni stadion smješten neposredno pod visokim stijenama uz samo more zatvoren je prije gotovo punih deset godina zbog planirane i obećane cjelovite rekonstrukcije. Umjesto obećanog modernog zdanja okruženog luksuznim hotelima i trgovačkim centrima, cijeli je taj grandiozni projekt ostao samo mrtvo slovo na starom papiru, a momčad Rijeke već cijelo jedno desetljeće igra svoje domaće utakmice na privremenom zamjenskom stadionu na Rujevici.
Slična i jednako frustrirajuća situacija s redovitim probijanjem zadanih rokova i čestim iznenadnim promjenama planova itekako je prisutna i u istočnom susjedstvu. U susjednoj Srbiji već se godinama na sva zvona najavljuje skora izgradnja ogromnog nacionalnog stadiona koji bi u konačnici trebao koštati znatno više od inicijalnih 257 milijuna eura i koji će biti domaćin finala Europske lige 2029. Planirani kapacitet tog objekta godinama je drastično varirao u izjavama političara, no konkretni građevinski radovi na samom objektu nevjerojatno su se dugo odgađali iz raznih razloga.
S druge strane, Srbija je nedavno ipak uspjela relativno uspješno završiti tri znatno manja, ali vrlo moderna stadiona u gradovima Leskovcu, Zaječaru i Loznici. Svaki od tih objekata ima kapacitet od oko 8000 sjedećih mjesta, iako se tamošnji nogometni savez sada redovito suočava s vrlo oštrim kritikama javnosti zbog činjenice da su te nove tribine izuzetno rijetko ispunjene do posljednjeg mjesta tijekom domaćih prvenstvenih utakmica. Cjelokupni zahvat na zagrebačkim Sveticama trebao bi dugoročno transformirati taj istočni dio grada u vrhunski sportski centar kakav metropola odavno zaslužuje, a čiji bi sportski sadržaji trebali neprekidno živjeti punim plućima i izvan termina odigravanja nogometnih utakmica.
24sata © 2026
