Dvorana u Milanu svjedočila je trenutku za povijest modernog umjetničkog klizanja na ZOI. Mladi Amerikanac Ilia Malinin napravio je potez kojeg nitko nije izveo od 1976. godine i Terryja Kubicke
Sport
Komentari 6
Dvorana u Milanu svjedočila je trenutku za povijest modernog umjetničkog klizanja na ZOI. Mladi Amerikanac Ilia Malinin napravio je potez kojeg nitko nije izveo od 1976. godine i Terryja Kubicke
Ledena dvorana u Milanu svjedočila je trenutku za povijest modernog umjetničkog klizanja. Mladi Amerikanac Ilia Malinin, klizač kojeg zbog nevjerojatnog repertoara skokova zovu "Bogom četverostrukih skokova", izveo je potez koji je gotovo pola stoljeća bio tabu na olimpijskim natjecanjima - salto unazad.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Bio je to trenutak koji je nadišao samo natjecanje. Njegov nastup u ekipnom dijelu Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Cortini postao je globalni fenomen, a snimka je obišla svijet, podsjetivši mnoge na dugu i kontroverznu povijest ovog akrobatskog elementa.
Spektakl u dvorani pratio je i jedan od najvećih sportaša svih vremena, tenisač Novak Đoković, čija je reakcija postala viralna. Kamera ga je uhvatila kako se u potpunoj nevjerici drži za glavu dok je Malinin letio zrakom.
​- Vidio sam Đokovića i bilo je nestvarno. Svi su mi rekli da je nakon salta ostao bez riječi, s rukama na glavi. Pomislio sam: 'O, moj Bože'. To je trenutak koji se događa jednom u životu, rekao je oduševljeni Malinin.
Greatness recognising greatness 🐐
— TNT Sports (@tntsports) February 9, 2026
Novak Djokovic couldn’t believe what he was watching from Ilia Malinin 🤯 pic.twitter.com/CFnpa9eKMi
Povijest salta unazad u umjetničkom klizanju jednako je fascinantna kao i sam potez. Posljednji klizač koji ga je legalno izveo na Olimpijskim igrama bio je Amerikanac Terry Kubicka davne 1976. godine u Innsbrucku. Kubicka je tada bio inovator koji je pomicao granice sporta. No, klizački establišment nije bio impresioniran. Već sljedeće godine, Međunarodna klizačka federacija (Isu) zabranila je element.
Razlozi su bili višestruki. Prvi i najočitiji bila je sigurnost; smatralo se da je potez preopasan i da nosi prevelik rizik od ozljeda glave i vrata. Drugi razlog bio je estetske prirode. Suci i dužnosnici smatrali su da salto više pripada akrobatici i cirkusu nego elegantnom svijetu umjetničkog klizanja.
Zabrana je desetljećima držala salto unazad podalje od natjecateljskog leda, no nije ga u potpunosti izbrisala. Postao je simbol otpora, a nitko ga nije utjelovio bolje od francuske klizačice Suryje Bonaly na Olimpijskim igrama u Naganu 1998. godine. Svjesna da zbog ozljede Ahilove tetive ne može do medalje i frustrirana sudačkim kriterijima za koje je smatrala da je diskriminiraju, Bonaly je u svom posljednjem olimpijskom nastupu odlučila ostaviti neizbrisiv trag.
Izvela je salto unazad, ali s nevjerojatnom tehničkom doradom - doskočila ga je na samo jednoj klizaljci, što nitko nikada prije ni poslije nje nije ponovio u natjecanju. Suci su je, očekivano, kaznili oduzimanjem bodova, no publika ju je nagradila ovacijama. Njezin potez ostao je zapamćen kao čin prkosa i umjetničke slobode, a svaki put kad se salto pojavi na ledu, društvene mreže eksplodiraju od podsjetnika na njezin legendarni nastup.
Konačno, u lipnju 2024. godine, na kongresu u Las Vegasu donesena je odluka. Zabrana je ukinuta i iako potez i dalje nema definiranu bodovnu vrijednost kao skokovi ili piruete, može biti uključen u koreografsku sekvencu i utjecati na ocjene za umjetnički dojam, a klizači više ne dobivaju kaznu od dva boda. Time je otvoren put za Iliju Malinina da na najvećoj svjetskoj pozornici legalno izvede ono što je desetljećima bilo rezervirano samo za najhrabrije buntovnike.
Malinin je za nastup dobio 200,03 bodova s kojim je uspio popraviti nešto lošiji nastup njegove kolegice iz reprezentacije Amber Glenn. U ukupnom poretku SAD su osvojile 69 bodova, odnosno jedan više od Japana i obranile zlatnu medalju iz Pekinga 2022. godine.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+