Strani radnici za svoju djecu u Hrvatskoj moraju plaćati 125 eura mjesečno za zdravstveno osiguranje. Nemaju osiguranje preko roditelja, kao što je to u Njemačkoj ili Austriji
Strani radnici: 'Naša djeca u Hrvatskoj nemaju pravo na zdravstveno osiguranje'
Mi, strani radnici u Hrvatskoj, koji ovdje imamo i svoju djecu, za njih sami moramo plaćati zdravstveno osiguranje. Nama roditeljima se zdravstveno plaća iz bruto plaće, ali time se ne "pokriva" i našu djecu, sami im moramo plaćati obavezno zdravstveno osiguranje - kazao nam je jedan filipinski par u Hrvatskoj.
Djeca stranih radnika ovdje mogu biti upisana u vrtić, u školu, ali nemaju zdravstveno osiguranje preko svojih, osiguranih roditelja. Hrvatska njihove roditelje treba za brojne poslove, pozvani su u Hrvatsku, ali ako ovdje imaju i djecu, za njih će iz vlastita džepa plaćati zdravstveno osiguranje. U ovoj godini taj trošak iznosi 125 eura mjesečno po djetetu. Za dvoje djece, dakle, 250 eura, što je, ilustracije radi, dvadeset posto plaće od 1.200 eura.
Kad strani radnici dođu u Hrvatsku, moraju se prijaviti za zdravstveno osiguranje, odnosno bivaju osigurani preko svojih poslodavaca. Djeca tih radnika, s privremenim boravkom, međutim, ne mogu biti osigurana preko zaposlenih osiguranih roditelja nego moraju imati vlastito zdravstveno osiguranje.
Nakon što MUP odobri privremeni boravak djetetu, roditelj dijete mora prijaviti HZZO-u u roku osam dana, i nadalje plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje, koji u ovoj godini iznosi 125 eura mjesečno po djetetu. No to nije jedini trošak, budući da je prije ulaska u sustav HZZO-a potrebno platiti i naknadu za osiguranje od trenutka kad je ono prestalo u drugoj državi, do trenutka kad je započelo u Hrvatskoj.
Kako stoji u odgovoru HZZO-a za 24sata, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca temeljna pretpostavka za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatske je reguliran građanski status, što za stranca znači odobren privremeni ili stalni boravak, odnosno dugotrajno boravište.
Da bi bila osigurana kao članovi obitelji osigurane osobe, djeca u Hrvatskoj moraju biti hrvatski državljani, odnosno imati ovdje prijavljeno prebivalište, imati odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, u slučaju da su strani državljani. Znači, ako dijete, ujedno državljanin treće države, u Hrvatskoj ima odobren privremeni boravak, ne može steći status kao član obitelji nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Drugdje u EU, primjerice u Njemačkoj ili Austriji, djeca su osigurana preko roditelja, i nema dodatne premije za djecu. U Njemačkoj nije bitno jesu li djeca njemački njemački državljani ili stranci, bitno je samo da zakonito borave s roditeljem. Isto je i u Austriji.
Kako u svom izvještaju za prošlu godinu navodi ured Pravobraniteljice za djecu, roditelji djece stranog državljanstva nerijetko se suočavaju s problemima u reguliranju statusnih prava svoje djece, najčešće boravišnog statusa i s njim povezanog prava na zdravstvenu zaštitu.
"Prijave upućuju na nemogućnost reguliranja boravišnog statusa za djecu zbog neispunjavanja uvjeta, na odbijanje zahtjeva u svrhu spajanja obitelji i na zdravstveno osiguranje djece stranaca. Godinama ukazujemo kako sva djeca na privremenom boravku u Hrvatskoj, neovisno o razlozima boravka, trebaju uživati jednaki standard zdravstvene zaštite te za to treba osigurati sredstva u državnom proračunu, stoji u izvješću.
U siječnju ove godine je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio kako u Hrvatskoj živi 101.300 stranih radnika. U Hrvatsku su pozvani kako bi nadomjestili manjak domaće radne snage za brojne poslove no za razliku od hrvatskih državljana, sami moraju plaćati zdravstveno osiguranje za svoju djecu