Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nakon napada na turista s Filipina otvorila se rasprava o odnosu prema stranim radnicima, manjku domaće radne snage i sve većem oslanjanju na radnike iz inozemstva
Sve veći broj stranih radnika u Hrvatskoj ponovno je otvorio raspravu o tome koliko domaće gospodarstvo ovisi o radnoj snazi iz inozemstva, ali i kako urediti njihov dolazak te integraciju u društvo. Tema je dodatno dobila na važnosti nakon nedavnog napada na turista s Filipina, o čemu se raspravljalo u emisiji Otvoreno na HRT-u. Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin poručila je kako napad ne treba promatrati kao pravilo, već kao izdvojeni slučaj koji ipak otvara ozbiljna društvena pitanja.
- Taj slučaj možemo gledati fenomenološki. To pitanje koje je možda i šire i otvara neka društvena i sociološka pitanja o tome u kojem smjeru mlađa generacija ne bi trebala ići, ali to je izolirani incident i treba ga tako promatrati. Ne bih rekla da je to trend, ali treba biti svjestan da nije dobro ići u smjeru porasta rasističkih i ksenofobičnih osjećaja prema državljanima trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku kako bi pošteno radili - rekla je.
Istaknula je kako Hrvatska danas teško može funkcionirati bez stranih radnika te da im država mora osigurati zaštitu i osnovna prava.
- Gotovo svi dolaze iz situacija koje nikome ne bismo poželjeli, oni samo žele bolji život i primjerenije uvjete, a njih mogu ostvariti kroz rad u Hrvatskoj. Mi ne možemo bez stranih radnika, to je činjenica. Potrebna je zdrava simbioza i suživot. Moramo pokazati da štitimo ustavom i zakonom zajamčena ljudska prava - rekla je.
Naglasila je i da odnos između države, poslodavaca i stranih radnika mora biti uravnotežen.
- Trokut država, strani radnik, poslodavac trebao bi biti zdrav, a svi koji su ovdje došli trebali bi se osjećati dobrodošlima - poručila je.
Govoreći o brojkama, Petrijevčanin je rekla da javnost često dobiva pogrešan dojam o razmjerima dolaska stranih radnika.
- Od 1. siječnja do 10. svibnja imamo 113.677 državljana trećih zemalja koji su trenutačno u zemlji s važećim dozvolama za boravak i rad. Ako govorimo o trendovima, za 150 posto u odnosu na 2025. porastao je broj sezonskih radnika, što je omogućio upravo novi zakon. Smanjen je broj novih zapošljavanja državljana trećih zemalja za 37 posto. Taj trend pokazuje da je sustav uokviren i da nema potrebe za novim dolascima. Koristimo bazen postojećih radnika - rekla je.
Dodala je kako domaći radnici i dalje imaju prednost pri zapošljavanju. Navela je da najveći broj stranih radnika u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš rekao je da novi Zakon o strancima donosi više kontrole i reda u sustav izdavanja dozvola.
- Nije smanjen broj radnika nego radnih dozvola. Uvedeno je puno više reda. Povećan je broj radnih dozvola koje se produljuju, njihov udio je 40 posto. Ako gledate period od 2016. do danas, to je 320 tisuća novih osiguranika, odnosno radnih mjesta. Danas smo pali na ispod 65 tisuća nezaposlenih i nije realno očekivati da se sva mjesta mogu popuniti domaćom radnom snagom - rekao je.
Naglasio je da strani radnici dolaze samo kada domaćih nema dovoljno.
- Potražnja je velika, ali javnost mora znati da strani radnik dolazi samo ondje gdje ne možemo naći domaćeg, rekao je.
Govoreći o izmjenama zakona, Vidiš je istaknuo učenje hrvatskog jezika, zdravstvene provjere i dulje trajanje dozvola u pojedinim sektorima. - Stalno se pokušava stvoriti narativ o nekontroliranom, masovnom uvozu radne snage iz trećih država, što ne vidim da je samo po sebi nešto negativno. Činjenica je da pola radne snage dolazi iz Europe iz naših susjednih država, oni ne predstavljaju rizik i ugrozu za nas. Predstavljaju veliku korist za naše gospodarstvo i dugoročno - za mirovinski sustav.
Učenje hrvatskog jezika, provjera zdravstvenog stanja, na čemu se i dosad radilo, povećava se udio domaće radne snage koji uvijek mora postojati. Dio o poznavanju jezika privukao je veliku pažnju. Na tome smo radili dugo i pripremili da se financira iz europskih fondova kako to ne bi bilo preveliko opterećenje poslodavcima - rekao je.
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je kako je potreba za stranom radnom snagom postala realnost hrvatskog gospodarstva.
- Mi smo i prvi Zakon o strancima pisali zajedno s kolegama iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada i sindikata. Zakon je sporazum između svih socijalnih partnera. Svi smo jednako sretni i nesretni. Imamo gospodarstvo koje snažno raste. Da nije bilo iseljavanja i negativne demografske situacije, mi bismo svejedno imali potrebu za radnom snagom. Imamo povijesno velik broj zaposlenih. Potreba za stranom radnom snagom je činjenica i s njom se moramo pomiriti - rekla je Weber.
Naglasila je kako su domaći radnici i dalje prioritet te da novi zakon treba pomoći u smanjenju administracije i fluktuacije radnika.
- S Hrvatskim zavodom za zapošljavanje smo u kontinuiranoj komunikaciji, sve u želji da maksimalno angažiramo domaće radnike. Oni su apsolutni prioritet. U krajnjoj liniji, tema je i zaštita na radu, tu je jednostavnije komunicirati s domaćim radnikom, dok je kod stranih radnika prisutna jezična barijera. Učenje jezika će pomoći, ali cilj nam je i smanjiti fluktuaciju radnika. To smo uspjeli s novim zakonom. Svima je u interesu rasteretiti poslodavce, ali i MUP, da se ne bavimo bespotrebnom administracijom - rekla je.
Dodala je i da je sustav izdavanja dozvola dodatno digitaliziran kako bi se ubrzao cijeli proces.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil upozorio je da mali obrtnici imaju puno više problema pri zapošljavanju stranih radnika od velikih kompanija.
- Obrtnici su mali, nemaju svoju kadrovsku službu koja rješava probleme poput velikih tvrtki. Često to rade sami, na preporuku kolega ili se obrate agenciji. To im oduzima energiju i vrijeme. Opravdan je revolt kod pojedinaca kad predaju zahtjev i kada je za njih potrebno puno više od 15 dana, koliko je predviđeno zakonom - rekao je Kratohvil.
Dodao je da najveći manjak radnika vlada u građevinarstvu, ugostiteljstvu i proizvodnji.
- Obrtnici traže najviše radnika u građevinskom sektoru i ugostiteljstvu. Velik je broj mjesta u proizvodnim linijama. To su sektori koji najviše vape za radnom snagom. Što se tiče građevinskog sektora, tu je najveća potražnja - rekao je.
Za kraj je poručio kako bi bez stranih radnika današnji gospodarski rast bio teško ostvariv.
- Nakon perioda edukacije, proces rada bit će olakšan, kao i komunikacija. Danas u obrtništvu bez stranih radnika ovakav gospodarski rast ne bismo bilježili. Ti ljudi su došli u Hrvatsku raditi i zaraditi za svoju obitelj. Moramo ih prihvatiti jer bismo danas bez njih bili u nezavidnoj situaciji - zaključio je.
24sata © 2026
