O statusu međunarodnog prava i kako bi se Hrvatska trebala ponašati u ovim hudim vremenima razgovarali smo s prof. dr. sc. Davorinom Lapašem s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
PROFESOR PRAVA
Stručnjak za 24sata: Hrvatska u ovim nesigurnim vremenima mora gledati svoje interese!
Čitanje članka:
3
min
Predsjednik Donald Trump sugerirao je da je dansko pravo na Grenland upitno te tako repetirao izjavu ratnog jastreba Stephena Millera koji je rekao da bi se pitanje trebalo rješavati prema odnosima moći među državama i njihovim sigurnosnim potrebama. To je samo nastavak šokantne Trumpove izjave da ga ne zanima međunarodno pravo i da mu je lajtmotiv vlastiti moral, a ne 'tamo nekakvi propisi i povelje'.
Grenland je samo jedna od žarišnih točaka u 2026. koja je počela furiozno. Rusija i dalje melje na istoku Ukrajine te sve češće gađa civilne, a pogotovo energetske ciljeve diljem Ukrajine te nastavlja svoju agresiju. Delta Force je upala u Venezuelu i u filigranski preciznoj akciji otela predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu. Prosvjedi u Iranu, prelili su se i u ovu godinu te ne odaju dojam da će uskoro završiti.
Sve češće se mogu čuti izjave da je svijet ušao u multipolarni sustav kojeg za razliku od perioda Pax Americane karakteriziraju velike sile i njihove interesne zone.
O statusu međunarodnog prava i kako bi se Hrvatska trebala ponašati u ovim hudim vremenima razgovarali smo s prof. dr. sc. Davorinom Lapašem s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
- Engleski pravnik i profesor James Brierly je na pitanje što je temelj obveznosti međunarodnog prava, odlično odgovorio da je temelj međunarodnog prava svijest država da je red, a ne kaos princip u kojem žele živjeti. To nam govori da su i najveće sile na svijetu svjesne da ako sruše međunarodno pravo, sutra će im se to odbiti o glavu. U tom kontekstu treba promatrati sve što se događa. I najveći kršitelji međunarodnog prava se pozivaju na to međunarodno pravo, nitko nikada nije na najvećoj sceni rekao mi smo najjači, međunarodno pravo nas ne zanima - govori nam na početku prof. dr.sc. Lapaš.
Trump je intervenciju u Venezueli opravdao dobrom, starom, američkom: Došli smo braniti demokraciju. Ipak, profesor Lapaš govori nam da se radi o eklatantnom primjeru agresije.
- Nema sumnje, upad u Venezuelu je kršenje članka 2(4) povelje UN-a koja eksplicitno zabranjuje bilo kakve intervencije i agresije na međunarodno priznate države. To je bila čista agresija, a agresija je jedan od najtežih zločina za koji može odgovarati država, ali i pojedinac što svjedoči Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda. SAD nije stranka Rimskog statuta, ali to ne znači da akteri i pojedinci koji nisu stranke statuta mogu raditi što žele jer postoji i običajno pravo koje obvezuje apsolutno sve. Tko ne vjeruje da je ovo bila agresija neka pročita rezoluciju opće skupštine UN-a o definiciji agresije 3314 iz 1974. U prvom i trećem članku te rezolucije se detaljno definira što je agresija. Nju je običajnim pravom proglasio Međunarodni sud u presudi Nikaragva protiv SAD 1986. - objašnjava nam profesor Lapaš te dodaje da se isto odnosi i na potencijalno američko preuzimanje Grenlanda.
Kao profesor koji predaje i povijest međunarodnog prava govori nam da se teško može sjetiti primjera da je jedna država doslovno otela predsjednika druge, međunarodno priznate države.
Jamačno se postavlja pitanje kakva je onda budućnost međunarodnog prava čiji temelji su udareni Westfalskim mirom 1648 koji je potvrdio suverenitet država (svaka država ima vlast nad svojim teritorijem) nakon ovakvih primjera kršenja istog.
- Međunarodno pravo u raznim oblicima postoji preko 5000 godina. Druga je stvar što ga velike sile selektivno primjenjuju i interpretiraju onako kako njima odgovara. Bez obzira na sve ovo što se događa, ne vjerujem da će doći do nestanka međunarodnog prava i totalne anarhije. Uvijek sam optimist - smatra Davorin Lapaš.
Zapadna hemisfera i Monroeova doktrina, ruski svijet i kineska nedosanjana dominacija na Tihom oceanu nisu ništa novo, samo nastavak politika velikih sila i podjele svijeta.
- Postojala je Berlinska konferencija 1884. na kojoj je podijeljena Afrika, zatim Brežnjevljeva doktrina kojom je Moskva istočnu Europu vidjela kao svoje interesnu zonu u koju se nitko ne smije miješati. Tako da ova fragmentacija danas nije ništa novo. SAD je oživio Monroeovu doktrinu, Rusija želi imati što veću moć na prostorima koje smatra svojom interesnom zonom, a Kina nikada neće odustati od Tajvana.
A, Hrvatska?
- Davno sam rekao da bih Hrvatsku volio vidjeti kao Švicarsku, a to znači neutralnu. Velike države imaju silu i prekršit će međunarodno pravo kada ocjene da im je za to dobit veća od rizika. Malim državama poput Hrvatske preostaju dvije stvari, 1) Zaštita međunarodnog prava jer pravo nas sve štiti. 2) Male države jednostavno trebaju gledati svoj interes, a ne sudjelovati u sukobima tamo gdje veliki ratuju - zaključio je dr.sc. Davorin Lapaš.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
