Facebook priznao kako nisu učinkoviti protiv govora mržnje

Facebook je priznao kako njihovi sustavi za prepoznavanje i uklanjanje govora mržnje ne rade dovoljno dobro, nakon što su bili suočeni s velikim pritiskom feminističkih skupina koje traže da društvena mreža zabrani stranice koje potiču nasilje nad ženama. Aktivisti su poslali više od 5000 mailova oglašivačima na Facebooku te poslali više od 60.000 poruka preko Twittera i uspjeli privoljeti neke od oglašivača da zaprijete povlačenjem oglasa. 

Na svom blogu iz Facebooka su rekli da je očito kako njihovi sustavi za prepoznavanje i uklanjanje govora mržnje ne rade kao što bi htjeli, osobito kod spolne diskriminacije. Ponekad se sadržaj ne uklanja dovoljno brzo, a u drugim slučajevima sadržaj nije ocijenjen ili su se koristili stari kriteriji. Zbog ovoga su najavili nove mjere, koje uključuju nove upute za tim koji nadzire korisnički sadržaj, bolju komunikaciju s predstavnicima raznih skupina te komunikaciju s pravnim stručnjacima. 

No, problem koji se javlja u ovakvoj pojačanoj kontroli je što će Facebook još aktivnije određivati koje fotografije, komentari i snimke ne zaslužuju da ih svi vide. Odnosno, Facebook si uzima još više prava u cenzuri sadržaja. Kako ističe Mathew Ingram za Businessweek, Facebook je učestalo pod napadima jer uklanjaju sadržaj koji promovira dojenje, što očito netko smatra uvredljivim, ali i pod napadom su bili i jer su uklanjali stranice povezane s Bliskim istokom te skupinama i disidentima u drugim dijelovima svijeta. Govor mržnje je problematičan i zbog zakonodavstva u raznim zemljama, pa se tako homofobni ili antisemitski komentari u Francuskoj smatraju zločinom. Zbog toga se Twitter bori protiv odluke suda da identificira takve komentatore. Isto tako neki su se žalili da stranice koje promiču heteroseksualnost ili koje se izruguju pretilim ljudima također vrijeđaju. Dok se na ovakva, stroža pravila, može gledati kao na cenzuru, Ingram dodaje da ona to nije, jer Facebook je korporacija, a pravila o slobodi govora vrijede samo za vladu i njezina tijela. I baš ta situacija, gdje je Facebook platforma koju kontroliraju privatni interesi, čini sve puno kompliciranijim. Za mnoge je Facebook mjesto povezivanja i dijeljenja informacija, no činjenica je da to nije 'javni trg', već prije trgovački centar s vlastitom zaštitarskom agencijom koja određuje što se smije, a što ne.