Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
1 komentara

Genijalci s MIOC-a: Boljima je ovdje u Hrvatskoj teže uspjeti

Učenici zagrebačkog MIOC-a i njihov kolega iz splitske III. gimnazije pripremaju se za Prirodoslovnu olimpijadu EU uz pomoć sveučilišnih profesora

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
1 komentara

Naizgled se doimaju kao obični šesnaestogodišnjaci, ali Mia Crnogaj, Olga Jerković Perić, Grgur Premec, Marko Preočanin i Jakov Vilić pravi su stručnjaci za prirodoslovne predmete.

POGLEDAJTE VIDEO:

Njih petero učenici su zagrebačke XV. gimnazije, popularnog MIOC-a, s kolegom Bartolom Bućanom iz splitske III. gimnazije predstavljat će Hrvatsku na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije. Kako bi ravnopravno stali uz bok najboljih poznavatelja fizike, kemije i biologije svoje generacije, pripremat će ih i sveučilišni profesori.

Ovo je jedno od najtežih svjetskih natjecanja za srednjoškolce, no naše sugovornike nije strah jer su ih prošli već desetak i to svatko od njih pojedinačno. Sudjelovanje na državnim natjecanjima upravo im je i omogućilo da prođu dva kruga “borbe” s ostalim prvacima kako bi se našli u prirodoslovnoj reprezentaciji.

- Natjecanje je samo eksperimentalno, ali je teorijski dio potreban za razumijevanje pokusa - objašnjava nam Mia.S njima će u Portugal od 4. svibnja krenuti i troje mentora, koji će im dva zadatka prevesti na hrvatski jezik.

Dogovorili su se već da ne dolazi u obzir tražiti od njih da im pomognu u rješavanju zadataka.

- Velik je rizik jer se onima koji varaju pristup Igrama zabranjuje sljedećih deset godina - objašnjava Olga kako nema razloga za paniku. Na pitanje koliko često uče, mladi genijalci nemaju isti odgovor.

'Kad je sunčano, ne učim'

- Kod mene ovisi kakvo je vrijeme. Ako je sunčano, ne učim, a kad učim, onda to radim obično rano ujutro. Probudim se u pet i do deset sam gotova - priča Olga.

A Jakov je večernji tip.

- Ja najčešće učim u večernjim satima - kaže Jakov. Mia priznaje da prirodne znanosti uči najčešće kad mora raditi nešto za školu, što joj se ne da. Već razmišljaju i o nastavku školovanja.

- Bili smo već na svim faksovima, pa bih volio studirati nešto vani - kaže Jakov. No spremni su vratiti se u Hrvatsku iako znaju da situacija ovdje nije najbolja.

- Problem je što se ne zapošljavaju najbolji nego oni koji će biti pokorni. Boljima je kod nas teže uspjeti - smatra Olga.

- Rješavam zadatke s prošlih natjecanja i čitam iz knjiga koje su ili za školu ili za čak naprednije - otkriva nam Marko.

'Učimo previše nevažnih stvari'

On i njegovi kolege koji će Hrvatsku predstavljati na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije smatraju kako je gimnazijski program prenatrpan bespotrebnim činjenicama.

- Mislim da bismo trebali imati više mogućnosti da biramo što ćemo učiti jer u dobi od šesnaest godina već, barem otprilike, znamo čime ćemo se baviti u životu - nastavlja njegov kolega Grgur.

Mia dodaje kako bi izbacila predmete koje ne smatram važnima za svoju budućnost.

- Kad bismo mogli sami birati čime ćemo se baviti, onda bismo se detaljnije mogli usavršiti u područjima u kojima smo dobri - objašnjava 16-godišnjakinja svoju želju.

Jakov ističe kako bi volio da uče puno manje činjenica.

- Naravno, to je teško izvedivo i za učenike i za učitelje, jer je puno lakše učiti činjenice nego učiti s razumijevanjem. Svejedno smatram da je potrebno smanjiti broj činjenica koje učimo jer nam dosta toga nikad neće trebati - objašnjava Jakov.

Ipak, najprecizniji prijedlog za unapređenje obrazovnog sustava dala nam je Olga .

- Smatram da bi bilo puno učinkovitije kad bi svatko mogao učiti ono što ga zanima i na razini koja mu je prikladna, a ne da smo ovako fiksno organizirani u razrede te da svi moramo slušati isto gradivo. U predmetima u kojima smo bolji trebali bismo učiti više razine, a u onima u kojima smo lošiji osnovnu razinu - zaključila je Olga.     

Prirodoslovnu olimpijadu Europske unije (EUSO) ove će godine organizirati 17. put. U portugalsku Almadu od 4. do 11. svibnja doći će najbolji poznavatelji fizike, kemije i biologije mlađi od 18.

‘Reforma neće riješiti mnoge zahtjeve učenika'

- Natjecanje traje osam dana. Nas je šestero, a podijelit će nas u dvije ekipe po tri učenika. Morat ćemo napraviti dva pokusa - opisuje učenica Mia Crnogaj tijek natjecanja, za koje ih priprema troje mentora s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Promjene u obrazovanju se dugo čekaju, što nije dobro, smatra ravnateljica XV. gimnazije Ljiljana Crnković. Učenici, ističe. silno priželjkuju izbornost nastavnih predmeta. - Bojim se da previše zahtjeva učenika ovim prijedlogom reforme neće biti zahvaćeno, ali vjerujem da se neće stati na tome - zaključuje.     

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message