Uz prijamni ispit upisuje se i bez 5.0, a ove gimnazije u Zagrebu traže dodatne provjere znanja!

I ovo ljeto devet zagrebačkih gimnazija provest će dodatne provjere posebnih znanja pri upisu učenika u prvi razred. Otkako je uvedena prije nekoliko godina, ova se praksa u tim školama pokazala vrlo korisnom. Riječ je, naime, o školama u koje se prijavljuje i do pet puta više učenika nego što imaju mjesta. Pritom ih većina dolazi ne samo s peticama, već i s prosjekom 5,0.

Dodatne provjere, kažu nam naši sugovornici, pomogle su da se to uredi. No i dalje je ozbiljna potražnja za gimnazijama u glavnom gradu, gdje se na jedno mjesto lani prijavljivalo i po sedam učenika. Dodatne provjere, ili prijamni ispiti, kako ih se voli nazivati, donose do 10 bodova za upis. Ispite provode Gimnazija Tituša Brezovačkog, I. gimnazija, III. gimnazija, V. gimnazija, IX. gimnazija Zagreb, X. gimnazija, XV. gimnazija, Gimnazija Lucijana Vranjanina i Prirodoslovna škola Vladimira Preloga za gimnazijski smjer.

'NAUČI ME ZA 5!' 'Naša platforma za vježbanje matematike ima 5000 riješenih zadataka i 3000 videolekcija'

Polažu se odvojeni ispiti za opći i prirodoslovno-matematički smjer. No ispit je jednak za sve škole. Odnosno, ako učenik prijavi opći smjer u više gimnazija, polaže ispit samo u školi koja mu je prva na upisnoj listi, a bodovi mu se pripisuju za sve škole koje je prijavio.

- Prije pet godina uveli smo dodatne provjere znanja za prirodoslovno-matematički smjer. Prošle godine uveli smo provjere i za smjer opće gimnazije. Osim velikog priljeva odličnim ocjenama, moja motivacija za uvođenje provjera bila je dati šansu učenicima koji nisu imali 5,0, a sigurno su dovoljno kvalitetni za našu školu. I to se već vidi, takvi učenici s dobrim ispitom 'preskoče' i one koji na papiru imaju 5,0 - kaže nam Tomislav Babić, ravnatelj popularne Lucijanke, zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina.

Sad je sustav, smatra on, pravedniji, no isto tako dodatne provjere smatra "porazom sustava".

- Objektivnijem upisu u srednje škole prvenstveno bi pridonijelo realnije i objektivnije ocjenjivanje u osnovnim školama. Tad ne bi bilo potrebe za ovakvim provjerama. Jako bi nam pomoglo da se napokon uvede bodovanje nacionalnih ispita. Iako ima puno otpora tome, i državne mature su pokazale da je vanjsko vrednovanje znanja učenika dobar put - ističe Babić.

Među najtraženijim školama su i splitske gimnazije, no oni zasad ne uvode dodatne provjere. U drugim dijelovima Hrvatske, posebno tamo gdje opada broj učenika, u gimnazije se upisuju i učenici s malo bodova za takvo obrazovanje, a u dijelu škola čak moraju i gasiti gimnazijske programe. Ipak, mladi sve više biraju strukovne škole poput ekonomskih ili tehničkih koje ih isto tako pripremaju za državnu maturu.