Primarna misija MAVEN-a bila je proučavanje gornje atmosfere Marsa i njezine interakcije sa solarnim vjetrom
TRAŽI SE
Houston, imamo problem! NASA izgubila letjelicu. Nitko ne zna gdje je. Evo zašto je važna!
Čitanje članka:
2
min
Američka svemirska agencija NASA u utorak je objavila zabrinjavajuće vijesti. Izgubili su kontakt s jednom od svoje tri ključne letjelice u orbiti Marsa, MAVEN-om, čija je uloga ključna ne samo za znanstvena istraživanja, već i za komunikaciju s roverima na površini. Kontakt je naglo prekinut 6. prosinca, a timovi na Zemlji grozničavo pokušavaju ponovno uspostaviti vezu. Posljednji podaci koje je letjelica poslala prije nego što je zašla iza Crvenog planeta pokazivali su da svi sustavi rade normalno. No, kada se trebala ponovno pojaviti s druge strane, iz svemira je stigla samo tišina, piše Science Alert.
"Nakon što se letjelica pojavila iza Marsa, NASA-ina mreža Deep Space Network nije zabilježila signal", stoji u kratkom priopćenju agencije NASA koja navodi da stručnjaci istražuju anomaliju.
Zašto je MAVEN toliko važan?
Letjelica MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile Evolution) najnoviji je od tri NASA-ina operativna orbitera i kruži oko Marsa od rujna 2014. godine. Iako je daleko premašio svoj originalni životni vijek, njegova uloga postala je s godinama samo važnija. Primarna misija MAVEN-a bila je proučavanje gornje atmosfere Marsa i njezine interakcije sa solarnim vjetrom. Upravo su podaci s ove letjelice pomogli znanstvenicima da shvate kako je Mars od planeta koji je nekoć imao guste oblake i tekuću vodu postao hladna i suha pustinja kakvu poznajemo danas.
MAVEN je otkrio da je solarni vjetar tijekom milijardi godina doslovno "oderao" većinu atmosfere s planeta. Otkrio je i nove vrste Marsove aurore te pomogao mapirati vjetrove u gornjim slojevima atmosfere, dajući ključan uvid u evoluciju planeta.
Osim znanstvene uloge, MAVEN je postao vitalni komunikacijski relej. Opremljen je UHF radiom kojim prenosi ogromne količine podataka s rovera Curiosity i Perseverance na površini Marsa natrag na Zemlju. Iako roveri mogu komunicirati izravno sa Zemljom, brzina prijenosa preko orbitera je neusporedivo veća.
Njegova jedinstvena eliptična orbita, koja se proteže i do 4500 kilometara od površine, omogućavala mu je najduže "prozore" za komunikaciju, do 30 minuta u komadu, što je ključno za slanje spektakularnih fotografija i kompleksnih znanstvenih podataka. Bez te podrške, velik dio onoga što roveri otkriju možda nikada ne bi stigao do nas.
Stara garda u orbiti i neizvjesna budućnost
Gubitak MAVEN-a bio bi ogroman udarac za NASA-u, pogotovo jer je ostatak flote prilično star. Druga dva američka orbitera u funkciji su veterani: Mars Odyssey lansiran je davne 2001. i opasno mu se bliži kraj goriva, dok je Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) u svemiru od 2005. godine. Iako MRO ima goriva za rad do 2030-ih i najbolju kameru u orbiti, oslanjanje na dva desetljeća staru tehnologiju je rizično. Pomoć mogu pružiti i dvije europske letjelice, no i one su u poodmakloj dobi. Situacija je toliko zabrinjavajuća da je ponovno pokrenula raspravu o potrebi za novom, dediciranom komunikacijskom mrežom oko Marsa.
Ironično, MAVEN je bio jedna od 19 misija koje je administracija predsjednika Donalda Trumpa predložila za ukidanje u proračunu za 2026. godinu, no Kongres je te rezove uglavnom odbio.
NASA već istražuje komercijalne opcije za buduće relejne usluge, a tvrtkama poput Blue Origina i SpaceXa dodijeljeni su ugovori za izradu studija. Kongres je čak u novom zakonu odobrio oko 650 milijuna eura za razvoj nove "visokoučinkovite" telekomunikacijske stanice u orbiti Marsa. No, dok se to ne realizira, sudbina istraživanja Crvenog planeta ovisi o staroj i sada okrnjenoj floti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
