Tinejdžeri u Hrvatskoj imaju dobro znanje o financijama, ali su previše naklonjeni potrošnji, kao i njihovi roditelji, istraknuli su sugovornici panela 24sata o financijskoj pismenosti među mladima
KOLIKO ZNAMO O NOVCU
Hrvati misle da znaju jako puno o novcu, a samo svaki četvrti zna izračunati kamatnu stopu
Mladi u Hrvatskoj vole i žele učiti o novcu, no nedostaje im redovnog obrazovanja o financijama. Zbog toga bi trebalo mnogo više ulagati u programe financijske pismenosti koji će se provoditi u svim školama od najranije dobi.
Zaključak je to panela o financijskoj pismenosti mladih održanog u utorak na YouTube i Facebook kanalu 24sata, a u kojem smo ugostili Marinu Ralašić, predsjednicu Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje, Zdenka Adrovića, predsjednika Hrvatske udruge banaka, te Romana Šubića, viceguvernera Hrvatske narodne banke.
Čak 92 posto tinejdžera zabrinuto je za svoju financijsku budućnost
Štedopis je proveo istraživanje među 1011 tinejdžera na razini cijele Hrvatske, u dobi od 13 do 19 godina. Kako je istaknula Marina Ralašić, pokazalo se kako mladi u Hrvatskoj imaju dobra znanja o financijama, no nešto manje dobar odnos prema novcu i štednji.
- Ovo je vrlo značajno istraživanje jer smo ih pitali i o ciljevima, te razmišljanjima o financijskoj budućnosti. Velika je zabrinutost mladih (čak 92%) za financijsku budućnost. Najviše ih strahuje da neće imati dobro plaćeni posao, odnosno da neće moći sa svojom plaćom moći pokrivati životne troškove, 14 posto ih brine plaćanje studija, 11 posto da neće moći naći posao, da će imati dugove. Samo dva posto zabrinuto je zbog neznanja o financijskim temama. To je i dobro i loše. Dobro jer pokazuje da promišljaju o financijskoj budućnosti, što ih čeka jednog dana, ali loše je jer je to veliki postotak tinejdžera koji su najviše zabrinuti kako će plaćati troškove svog života - kazala je Marina Ralašić.
Čak 82 posto tinejdžera savjet o financijama traži od roditelja i staratelja, medijima uopće ne vjeruju, ali ni nastavnicima ni prijateljima. To je vrlo zanimljivo i svi roditelji bi se trebali zamisliti koliko je njihovo znanje o novcu i kakve savjete bi oni mogli dati tinejdžerima kad im postave određena pitanja, istaknula je Ralašić.
I mali i veliki Hrvati više vole trošiti nego štedjeti
Zaključak istraživanja je da tinejdžeri znaju dosta o novcu, ali stavove imaju kao i njihovi roditelji, što nama ukazuje da moramo nastaviti s edukativnih aktivnostima mladih, ali i njihovih roditelja, kazala je Marina Ralašić.
Istraživanje Štedopisa fokusiralo se na tinejdžere, a prole godine objavljeno je i najnovije istraživanje OECD-a o financijskoj pismenosti među odraslima na razini EU. Pokazalo se kako se razina financijske pismenosti među građanima Hrvatske povećala s 56% na 59%, te da smo se poboljšali u odnosu na zemlje Jugoistočne Europe. No kad se pogleda razina u skandinavskim zemljama od oko 71%, ne možemo biti zadovoljni, istaknuo je Roman Šubić.
- Financijska pismenost sastoji se od tri elementa: znanja, ponašanja i stavova. Mi smo napravili dobar pomak, znanje nam je na višoj razini, no odnos prema novcu nam je bolna točka, to je najslabija razina financijske pismenost. Stavovi ovise i o mentalitetu, koji je, primjerice kod skandinavskih i germanskih naroda drugačiji. Kod nas je nešto razvijenije potrošačko društvo i stav u kojem ljudi razmišljaju da je novac tu da se troši, više nego da se štedi. To se vidi u blagdanskoj potrošnji, crnom petku i slično, kad prosječni Hrvati troše i više iznad svojih mogućnosti. Stavovi se ne mijenjaju preko noći. Ipak, zadovolji smo jer smo financijsko znanje zbog ulaganja u obrazovanje učinili boljim - kazao je Šubić.
Čak 80% ispitanika u Hrvatskoj razinu svog financijskog znanja procijenilo je prosječnim ili visokim znanjem, pokazalo je istraživanje OECD-a. No kad su im se postavila konkretnija pitanja o financijaka, samo 24% ispitanika, odnosno svaki četvrti zna koncept jednostavnog ili složenog kamatnog računa. Norvežani su možda svjesniji rupa u znanju, a Hrvati smatraju, kao što smo svi dobri u nogometu, tako smo i u financijama, ističe viceguverner HNB-a.
Pojednostaviti teme financija i uključiti ih u školske programe
Hrvatska udruga banaka još je 2006. godine koncept financijske pismenosti stavila je kao jednu od najvažnijih stateških tema. Do 2012. njihove besplatne radioniceprošlo je više od 1600. Nastavili su surađivati s drugim partnerima s online edukacijama, redovito se obilježava Dan štednje, Svjetski dan novca, pa Europski tjedan novca, te se u Hrvatskoj od 2018. provodi i Europski kviz o novcu.
- Učenici i mladi vole učiti primjenom suvremenih metoda, interneta, online alata, mobilnih aplikacija. Želimo li stići Skandinavce, mladima moramo pojednostaviti teme financija i uključiti ih u školske programe. Bez toga će ovo ostati marginalan pokušaj da se izmijeni situacija kod nas. Bez obzira na velike insittucije, treba više novca, posebno iz EU, povući kako bi se institucijama koje se time kontinuirano bave omogući stalan pristup i provođenje dugoročnih programa. Jer tako možemo poboljšati znanje o financijama i odnos prema novcu - istaknuo je Zdenko Adrović.
Na to upozorava i predsjednica Štedopisa:
- Nedostaje novca za bolje financijsko obrazovanje. Naš godišnji proračun za 100 škola je 500.000 kuna, a to obuhvaća udžbenike, edukacije nastavnika, radionice. Moramo se svi zajedno dogovoriti što hoćemo, kako i koliko nam novca za to treba. Poruka školama nije potrebna, sve škole fantastično reagiraju, surađuju s nama, žele se uključiti, nastavnici provode fakultetaivne programe. Problem je u financiranju uvođenja financijske pismenosti i to je jedini način da sljedeća generacija ne samo da ima zanja već i stekne odgovorno financijsko ponašanje.
Dajte im džeparac, brže će naučiti trošiti i štedjeti
Naši sugovornici poručuju svima, a posebno odraslima, da se čim više obrazuju o financijama, te da počnu razmišljati o svome odnosu prema novcu.
- Odgovorno ponašanje u smislu financija znači dugoročno planiranje budžeta i štednju u raznim oblicima. Takav oblik razmišljanja trebamo razvijati od malih nogu, dakle, praktično od osnovne škole kod naše djece. Svjedoci smo da ni ljudi srednje, a posebno starije dobi često ne razmišljaju dovoljno dugoročno. Koncept tjednog ili mjesečnog džeparca dobar medij kako se može lako učiti o planiranju. Tjedni džeparac je prikladniji za mlađu djecu. Pokušavamo time izbježi situaciju da djeca roditelje vide kao neograničeni bankomat. Pokušavamo tako vidjeti što se može popraviti i u odnus prema novcu. To su lekcije koje se uče tijekom cijelog života. Ponavljam, ovakve lekcije bi morali dobivati i u redovnom obrazovanju, nadam se da će tako biti - zaključio je Zdenko Adrović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
