Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
12 komentara

Istraživanje među učenicima: Najteži su kemija i povijest...

Prema rezultatima, 85% učenika 5. i 8. razreda smatra da može razumjeti i teške sadržaje kad se potrude, 73,4% petaša izjavilo je da im je važno biti uspješan, a 8,5% osmaša nije zadovoljno svojim životom

12 komentara

Gotovo 80 posto petaša i oko polovice osmaša izuzetno je zadovoljno svojim životom i obiteljskim prilikama, vole svoje nastavnike, ali čak 60,9 posto osmaša ne voli ići u školu. Tako razmišlja i polovica petaša.

Najsposobnije se osjećaju za tjelesnu, likovnu i glazbenu kulturu, dok je petašima najteža povijest a osmašima kemija.

Isto tako, smatraju da su oni koji završavaju gimnaziju i idu na fakultet u životu uspješniji, više rade, ali su i bolje plaćeni. Iako nedostatak diplome povezuju sa siromaštvom, osmaši smatraju da su strukovne škole jednako dobra odskočna daska kao gimnazije, te gotovo polovica njih ne smatra da je najvažnije biti uspješan učenik.

Tri godine i 28 osnovnih škola

Rezultati su to trećeg, završnog dijela opsežnog znanstvenog projekta o obrazovnim aspiracijama učenika, nastavnika i roditelja, koji je proveo tim Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) na čelu s Borisom Jokićem. Istraživanje je trajalo tri godine, od 2016. do 2019.) te je provedeno u 28 zagrebačkih osnovnih škola.     

- Ovi su rezultati posebno važni jer upućuju na pozitivnu sliku o općoj dobrobiti učenika osnovnih škola. Pokazuje se da je obitelj, bez obzira na to je li riječ o roditeljima koji žive u bračnoj zajednici ili koji su razdvojeni, izvor zadovoljstva i dobrobiti djece - rekao je Boris Jokić.

Njegov je tim jučer objavio posljednji, treći dio rezultata projekta Obrazovne aspiracije i očekivanja budućnosti učenika osnovnih škola (COBRAS).

Tri dijela istraživanja

Učenici, nastavnici i roditelji davali su svoje viđenje školskog sustava, želje i viđenje svoje akademske i budućnosti općenito te procjenjivali vlastite sposobnosti. U prva dva dijela projekta, koji je provelo sedam znanstvenika i dvije stručne suradnice, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost, pokazalo se, primjerice, kako doslovce svaki drugi maturant svoju budućnost vidi izvan Hrvatske.

TRIBINA 'ROBOTI ILI NASTAVNICI' Jokić: 'Pilotima nitko ne soli pamet, a učiteljima je sole svi'

Istraživanje je također pokazalo da većina djece svoju budućnost vidi u pozitivnom svjetlu. U trećem dijelu, fokus je bio na tome kako učenici petih i osmih razreda vide svoje sposobnosti u učenju i izvršavanju svojih školskih obaveza, koliko su zadovoljni raznim područjima svoga života, kako procjenjuju školsko okruženje, druge učenike i nastavnike te kako gledaju na gimnazijsko i fakultetsko obrazovanje.

Ispitano 2103 učenika

Ispitano je 120 trijada (učenici/nastavnici/roditelji), od kojih je 2103 učenika, u pet zagrebačkih škola tijekom dvije godine. Gotovo 80 posto učenika svoj život u obitelji ocjenjuje vrlo pozitivnim. Tako je 79,2 posto učenika 5. razreda te 48,6 posto učenika 8. razreda izrazito zadovoljno odnosima s članovima obitelji.

- Jako su važni rezultati koji pokazuju da su učenici relativno zadovoljni elementima školskog okruženja, a posebice ohrabruje uglavnom pozitivan doživljaj nastavnika. Ovo je posebno znakovito zbog slijeda nedavnih događaja koji upućuju na poremećaje u odnosima između učenika i odgojno-obrazovnih radnika - komentirao je Boris Jokić.

Obrazovanje i mladi KAKVA NAM JE BUDUĆNOST? Boris Jokić: U Hrvatskoj se 28 godina prodaje magla i prošlost

- Posebno je zanimljivo da učenici imaju visok, pomalo neutemeljen osjećaj za vlastiti pristup učenju i obavezama, ističu autori. Naime, više od 85 posto učenika 5. i 8. razreda smatra da može razumjeti i vrlo teške sadržaje kad se potrude, no najmanje su zadovoljni svojim školskim uspjehom. Pritom bolju sliku o svojim sposobnostima za učenje imaju učenici u 5. razredima. Dok njih 73,4 posto smatra da im je važno biti uspješan učenik, to isto smatra tek 43,7 posto osmaša. Posebno je zanimljiv vrlo visok postotak onih koji su negativno odgovorili na tvrdnju Volim ići u školu, čak 42,2 posto učenika 5. razreda i 60,9 posto učenika 8. razreda.

- Ove procjene potrebno je promatrati s obzirom na vrlo slabo razvijene navike učenja, nesamostalnost u učenju i neredovitost u ispunjavanju obveza, na koje su upozorili rezultati prethodnih istraživačkih dionica - zaključuje članica tima Zrinka Ristić Dedić.

A iako su istaknuli kako ne vole ići u školu, učenici su veoma zadovoljni nastavnicima i školskim kolegama, iako se to zadovoljstvo smanjuje dolaskom u više razrede. Tako oko 30 posto učenika 5. razreda daje ocjenu izvrstan nastavnicima, a njih 40,3 posto vrlo dobar. U 8. razredu 8,6 posto učenika nastavnike ocjenjuje peticom, a 36,1 posto im daje četvorku. Oko 67 posto petaša te nešto više od 40 posto osmaša svojoj školi daje peticu ili četvorku.Istraživanje je pokazalo i kako se među učenicima polako mijenjaju i razmišljanja o školovanju.

Sreća, ljubav, zabava

Naime, gimnazija i fakultetsko obrazovanje i dalje, smatraju učenici, donose bolji posao, više su cijenjeni u društvu i omogućuju odabir različitih zanimanja. No najveći dio osmaša (45,5 posto) smatra kako strukovno obrazovanje pomaže u brzom pronalasku posla. Općenito smatraju kako gimnazijsko i strukovno obrazovanje podjednako omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina.

Osim toga, njih više od 60 posto smatra da se ljudi s diplomom i bez nje jednako dobro zabavljaju u životu, imaju mnogo prijatelja i obitelj te su zadovoljni svojim životom. S druge strane, većina njih je za osobe bez fakulteta procijenila da 'imaju puno slobodnog vremena i žive u siromaštvu'.

- Zanimljivi su i podaci koji pokazuju kako učenici doživljavaju da strukovno i gimnazijsko obrazovanje u podjednakoj mjeri omogućuju međunarodnu mobilnost, čime se može objasniti želja za odlaskom mladih ljudi različitih profila i razine obrazovanja iz Hrvatske - rekla je Gordana Kuterovac Jagodić.

Želja za studiranjem

Njezina kolegica Iris Marušić zaključuje kako se opća želja za studiranjem, koju su utvrdili u ranijoj fazi istraživanja, poklapa s viđenjem da diploma donosi bolji društveni status, bolji posao i životnu sigurnost.

Nel Pavletić/Pixsell REFORMA ŠKOLSTVA Boris Jokić: Obrazovanje se nipošto ne smije ideologizirati

- Posebno je znakovito da učenici to što osoba nije stekla visokoškolsku kvalifikaciju povezuju s mogućnošću života u siromaštvu. Ovi su nalazi problematični te upućuju na nedostatke hrvatskog obrazovnog sustava u upoznavanju mladih sa svijetom rada, mogućnosti zapošljavanja te upravljanja vlastitim obrazovnim i profesionalnim putem – rekla je Iris Marušić.

Iskustvo i želje mladih

Boris Jokić je na konferenciji Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska u studenom 2018. naglasio kako učenici već u petom razredu znaju da je znanje vrijednost.

Znanstveni tim zaključuje kako je jedan od ciljeva projekta COBRAS oblikovanje razmišljanja djece i mladih o njihovim iskustvima sa školom, obrazovnim, karijernim i životnim željama i planovima. Glasovi djece i mladih, ističu, gotovo su u potpunosti zanemareni, te ih se ovim projektom želi osnažiti.

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message