Tech

Komentari 10

'Iz srednjih škola dolaze nam učenici s manjkavim znanjem matematike, fizike i kemije'

'Iz srednjih škola dolaze nam učenici s manjkavim znanjem matematike, fizike i kemije'

Na fakultetima nam kažu kako se ne osjeti da je online nastava produbila rupe u znanju kod brucoša, a brucoši kažu da im online nije problem, ali da im nedostaje interakcije s profesorima i druženja s kolegama

Studiranje nije samo učenje, a u novim okolnostima smanjena je mogućnost druženja s ljudima sličnih interesa, kroz koja se rađa dodatna motivacija, stvaraju nove ideje...Brojni su slučajevi da iz druženja u studentskim klupama nastanu uspješne tvrtke. Studenti su znatno responzivniji tijekom izravne nastave u odnosu na virtualni pristup preko online platformi, prokomentirao je razliku između online i klasičnog studiranja prof. dr. Srđan Podrug, dekan splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Na FESB-u je trenutno 844 studenata prve godine na pet sveučilišnih i četiri preddiplomska stručna studija. Nastava se od početka akademske godine odvijala od klasične do isključivo online, pa i tzv. "hibridne". Podrug smatra da je nemoguće ostvariti sve ciljeve obrazovnog procesa nekontaktnom nastavom, te da je potrebno držeći se svih epidemioloških mjera krenuti s održavanjem najprije praktične nastave u manjim grupama u zgradi fakulteta, a zatim i svih ostalih oblika nastave po istom principu.

- Postoji li pad znanja i kvalitete usvojenog gradiva u odnosu na ranije generacije studenata teško je u ovom trenutku procijeniti. Premali je uzorak, a i inače je nezahvalno uspoređivati različite generacije studenata. Rezultati studenata prve godine na ispitima nakon prvog semestra su usporedivi s rezultatima iz prethodnih godina, ali početkom akademske godine su epidemiološke prilike bile povoljnije, pa su brucoši na FESB-u pola prvog semestra imali kontaktnu nastavu tako da i to treba uzeti u obzir - dodao je Podrug.

'Fakulteti nisu žarišta zaraze'

Na temelju podataka o zaraženim studentima koja pokazuje da ih je u posljednjih mjesec dana bilo 40-ak a od 2300 studenata FESB-a, dekan smatra da fakulteti nisu žarišta zaraze i da treba mijenjati modele nastave.

- Radili smo među nastavnicima i studentima anketu o zadovoljstvu izvedbom nastave u ovoj akademskoj godini i generalni je zaključak da se svi jedva čekamo vratiti u klupe - istaknuo je Podrug.

Prof. dr. Tatjana Stanivuk s Katedre za opće i zajedničke predmete Pomorskog fakulteta u Splitu ističe kako nikad kao predavač nije bila dostupnija studentima kao u okolnostima mjere zaštite od Covida-19. Predaje matematičke kolegije, a sva su predavanja snimljena i brucoš mogu nastavno gradivo pratiti više puta, a u slučaju nerazumijevanja uvijek joj poslati upit ili osobno doći na konzultacije pridržavajući se epidemioloških mjera. No, smatra da je kontaktna nastava nezamjenjiva.

- Ona je živa, traži dijaloge, razmjenu mišljenja; tako svi učimo i tako dolazi do napretka znanosti. Ako ja tako osjećam i vidim, mogu tek zamisliti kako se osjećaju brucoši. Istina, ovo nas je sve zateklo, ali zahvaljujući dobroj organizaciji, barem na mom fakultetu, mogu slobodno reći da je prelazak na nastavu na daljinu uspio. Držali smo se cilja, a on je bio da svim studentima omogućimo što lakše savladavanje zahtjevnog nastavnog gradiva te uspješno provođenje kolokvija i ispita. U tu svrhu smo koristili sve opcije ovisno o trenutnoj situaciji te smo imali i kontaktnu nastavu, tzv. hibridni model i nastavu na daljinu - navela je Stanivuk.

Dodaje kako za sada nije bilo velikih odstupanja u znanju studenata prve godine usprkos brojnim poteškoćama.

Loše matematičko predznanje

- U današnjoj situaciji moraš biti jako dobro organiziran, discipliniran i odgovoran da sam sjedneš za stol, pustiš predavanje i učiš, pogotovo ako si brucoš. Na Pomorskom fakultetu u Splitu ih je oko 300; dolaze iz različitih srednjih škola s, nažalost, jako lošim matematičkim predznanjem. Matematičko gradivo se nadovezuje, traži dosta vježbe i u tom smislu ništa ne može zamijeniti klasični oblik nastave - zaključila je Stanivuk.

Josip Rožić, student je prve godine dizajna i vizualnih komunikacija na splitskoj Umjetničkoj Akademiji. Ključnim problemima smatra nedostatak izravne interakcije između profesora i studenata.

- Teško je u ovoj situaciji smisliti nekakav učinkovit alternativni plan klasičnom praćenju nastave. Mislim da su prijašnje generacije prošle bolje po tom pitanju. Tijekom online nastave nerijetko se pojavi šum u komunikaciji što nam dodatno oduzme vremena i sveukupno gledajući jednostavno komunikacija nije ostvarena u cijelosti kao što bi bila uživo. A što se tiče usvajanja znanja, smatram da tu nema nekih većih problema, osim što je usporeniji sam proces učenja - kazao je ovaj splitski brucoš.

Početkom akademske godine dok se nastava odvijala po uobičajenom modelu, upoznao je kolege, a nastavio je s njima održavati vezu u slobodno vrijeme.

'Nemaju samodisciplinu i znaju se pogubiti'

Profesorica Sagita Mirjam Sunara predaje studentima prve i druge godine konzervacije-restauracije na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Navodi kako dio studenata priznaje da nema samodisciplinu za učenje u uvjetima online nastave i znaju se posve pogubiti.

- Brucoši su jako zakinuti jer se nisu mogli upoznati s kolegama viših studijskih godina. Komunikacija sa starijim studentima izuzetno je važna jer ih oni mogu savjetovati oko odabira specijalizacije, dati im praktične savjete vezane za polaganja ispita, ustupiti im svoje bilješke s predavanja i slično. Pretpostavljam da se brucoši ni međusobno nisu uspjeli dobro upoznati. Kada sam početkom ljetnog semestra studente druge godine pitala žele li da se nastava iz jednog teorijskog predmeta izvodi hibridno, odnosno da predavanja idu online, a da rasprave i problemske zadatke ostavimo za učionicu, molili su me da se sva nastava izvodi u učionici – navela je Sunara.

Dodaje da iako većina nastavnika zna se služiti digitalnim alatima, to nije dovoljno jer i nastavnici trebaju dodatne edukacije.

- Nastavnike treba podučiti kako nastavu koja se izvodi licem-u-lice prilagoditi mrežnom okruženju. Kako aktivirati studente i osmisliti sadržaje koji će privući i zadržati njihovu pažnju? Voljela bih da nam resorno ministarstvo ili Sveučilište ponude takvu vrstu izobrazbe - kazala je Sunara.

'Nismo više mali da ne možemo sami nešto proučiti'

- Praktične sposobnosti koje studenti prve godine fakulteta uče online ne mogu se uopće mjeriti s onima koje bi imali da smo uživo na fakultetima - kaže nam Dino, student prve godine na osječkom sveučilištu.

Dodaje i kako mu je puno teže fokusirati se na gradivo tijekom online predavanja. Online predavanja dovela su i do nedostatka interakcije među studentima. Njegova kolegica, studentica Filozofskog fakulteta u Osijeku, ističe kako nisu ostali uskraćeni što se tiče gradiva u zadnja dva mjeseca, kad je uslijedio lockdown.

- Ipak nismo više mali da ne možemo sami nešto proučiti, a za dodatna pojašnjenja pitati profesore. Iako su se profesori u našoj gimnaziji služili raznim alatima kako bi nam omogućili nastavu što sličniju onoj u dragim nam učionicama, ipak smo veći trud sami morali uložiti kako bismo se obogatili novim znanjima - kaže ona.

'Upisuju nas visoko motivirani studenti'

Ipak, na tehničkim fakultetima ističu kako primjećuju da brucošima nedostaju neka znanja.

- Primijetili smo da nekim studentima prve godine koji upisuju studij Tekstilna tehnologija i inženjerstvo nedostaju znanja iz matematike, fizike i kemije (studij upisuju učenici koji dolaze iz strukovnih škola, gimnazija i sl., tako da su im predznanja različita). Iz tog razloga organizirali smo repetitorije iz tih područja koje izvode naši nastavnici kako bi tim studentima pomogli oko savladavanja gradiva. Nismo primijetili da je zadnje dvije akademske godine situacija bitno drugačija - rekao nam je Tomislav Rolich s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu.

Tako nam kažu i na zagrebačkom Grafičkom fakultetu

- Pozitivan trend interesa za Grafički fakultet prisutan je zadnjih pet godina, ali je kulminirao ove posljednje dvije. Zahvaljujući tome, na Grafičkom fakultetu studiraju motivirani studenti velikog interesa za različita područja naše, izrazito zanimljive, struke koja se u ovo vrijeme razvija u različitim pravcima čime i pokriva različita područja interesa. Motivirani i zainteresirani studenti, poticaj su i našim nastavnicima te je i u otežanim uvjetima održavanja nastave uslijed pandemije nastava uspješno organizirana uz ostvarenje ishoda učenja što rezultira i uspješnim ispunjenjem studentskih obaveza, prolaznošću i završetkom studija - ističe Miroslav Mikota, prodekan za nastavu.

Kako ističe, iako je školske i akademske godine 2019./2020. i 2020./2021. obilježila organizacija i provođenje nastave u pandemijskim uvjetima, to su za Grafički fakultet godine koje su obilježene i izrazitim interesom maturanata za upis na Fakultet. Stoga su povećali upisne kvote na oba smjera, (Dizajn grafičkih proizvoda i Tehničko tehnološki) te ih u prvom upisnom roku u potpunosti popunili. Prateći interes za upis, preko aplikacije Postani student, u ovom trenutku vide još veći interes za upis.

Na oba ova fakulteta zadovoljni su državnom maturom i onime što od nje dobivaju.