Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Znanstvenici su analizirali stijene u kraterima na Marsu i zaključili da je atmosferski pritisak bio prenizak za tekuću vodu. No, mogla je privremeno opstati na Marsu
Mars je danas suha i ledena stijena, no u davnoj prošlosti možda je i bio topao i mokar, ali to je bilo samo u kratkim vremenskim intervalima, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature.
Znanstvenici navode da je Crveni planet bio prehladan i da na njemu nije bilo života. Rani Mars nije imao dovoljno visok atmosferski pritisak kako bi voda mogla dovoljno dugo ostati na površini, navodi se u studiji.
Znanstvenici već dugo vremena pokušavaju otkriti što se dogodilo s vodom na Marsu. Letjelice su nam poslale slike kanjona izbrazdanih vodom, riječnih dolina i delta, a roveri su otkrili tragove koji ukazuju kako je Mars nekada imao rijeke i jezera.
No, pokušate li danas na Marsu istočiti vodu na površinu, ona bi se istovremeno smrznula i isparila. Geolog Edwin Kite sa svojim timom je u studiji mjerio kratere koji su nastali kao posljedica udara asteroida, kako bi vidjeli kakvi su bili atmosferski uvjeti.
Načelo njihovog istraživanja temelji se na gustoći atmosfere. Što je gušća, veća mora biti stijena kako bi preživjela trenje i put do površine. Jednako tako, kroz tanju atmosferu mogle su proći manje stijene. Proučavali su 319 kratera u području starom 3,6 milijarde godina i otkrili kako su ti krateri nastali kad je Mars imao pritisak od 0,9 bara. To je 150 puta više od današnjeg i blizu onome na Zemlji u razini mora.
No, loša vijest u svemu tome je što je Mars puno udaljeniji od Sunca, a u to vrijeme je Sunce imalo puno slabiji sjaj. To znači da je Mars morao imati pritisak od barem 5 bara kako bi površina bila dovoljno topla da se voda ne smrzava. A čini se i da gusta atmosfera nije trajala dovoljno dugo.
- Ako Mars nije imao stabilnu atmosferu s visokim pritiskom u vrijeme kad su tekle rijeke, što ukazuje istraživanje, onda su isključeni topli i vlažni uvjeti bogati CO2 i H2O, a dugoročne prosječne temperature bile su ispod razine smrzavanja - navodi se u studiji.
To nameće druga moguća objašnjenja za vodu na Marsu. Jedno je da je bila kisela i slana, što joj je spustilo točku smrzavanja i omogućilo da dulje opstaje u području s nižim tlakom. Također, moguće je i da su staklenički plinovi iz vulkanskih erupcija pomogli Marsu da, privremeno, ima gušću atmosferu koja bi omogućila tekuću vodu. Jedna od mogućnosti je i da je nagib planeta privremeno promijenio atmosferske uvjete na Marsu.
Ivana Hruškovca pratite na Facebooku
24sata © 2026
