Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
15 komentara

'Jednorog' iz noćne more: Ove zvijeri postojale su kad i ljudi

Sibirski jednorozi zapravo su preci nosoroga na temelju kojih je, kako se vjeruje, nastao mit o jednorozima. Životinje su težile oko četiri tone, a na nosu imale dugačak rog koji je mogao narasti i do jednog metra

Foto: Wikimedia
15 komentara

Proučavajući fosile, znanstvenici su došli do zanimljivog otkrića - jednorozi su doista postojali. Doduše, nisu izgledali kao veličanstveni veliki bijeli konji s krilima, niti su imali grivu ili rep u duginim bojama. Zapravo, izgledali su kao golemi dlakavi nosorozi koje ne želite sresti u divljini.

Nova studija tima znanstvenika iz Velike Britanije, Nizozemske i Rusije detaljno je proučila fosilne ostatke i DNK 23 životinje Elasmotherium sibericum, poznatije kao sibirski jednorog i došla do zanimljivih saznanja o njihovom izgledu načinu života, dugovječnosti, i izumiranju.  

Sibirski jednorozi zapravo su preci nosoroga na temelju kojih je, kako se vjeruje, nastao mit o jednorozima. Životinje su težile oko četiri tone, a na nosu imale dugačak rog koji je mogao narasti i do jednog metra.

Izumiranje zbog klimatskih promjena

Sibirski jednorozi živjeli su na pašnjacima euroazijskog područja, a dane su provodili u ispaši, konstantno brsteći suhu travu livada.

Ono što je osobito zanimljivo je to da su živjeli mnogo duže nego što se to isprava mislilo, što znači da su živjeli u isto vrijeme kao i rani ljudi. Paleontolozi su isprva smatrali da je sibirski jednorog izumro mnogo ranije, negdje u periodu između 200.000 i 100.000 godina. No nove informacije govore drugačije - u istočnoj Europi i Središnjoj Aziji preživio je sve do unatrag 39.000 godina

Njihovo izumiranje označilo je kraj postojanja cijele grupe nosoroga, piše BBC

Istraživanje je uključivalo i analizu zubiju, koja je pokazala da se prehrana sibirskih jednoroga sastojala od suhe trave. Upravo u njihovoj specijaliziranoj prehrani leži razlog njihovog izumiranja. Naime, kako se prije 40.000 godina Zemlja počela zagrijavati, na raspolaganju im je bilo sva manje i manje pašnjaka.

Foto: Wikimedia

Nosorozi su osobito u opasnosti od izumiranja jer su vrlo izbirljivi oko svojih staništa - objasnio je voditelj studije, prof. Adrian Lister iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. 

Svaka promjena u okolišu ugrožava njihov opstanak. I naravno, prema svemu što smo saznali od fosilnih ostataka, jednom kad nestanu, to je to, vrsta je nestala zauvijek - istaknuo je.

Nakon posljednjeg ledenog doba, klimatske promjene, promjene u vegetaciji, a paralelno s tim vjerojatno i širenje ljudske populacije - u početku neandertalaca pa zatim i modernog čovjeka koji su živjeli lovačko sakupljačkim načinom života dovelo je do izumiranja nekoliko stotina vrsta sisavaca. Međutim, iako su ljudi lovili i jednoroge, ali i druge pretke nosoroga (prema nekim podacima, ljudski preci, najvjerojatnije Homo erectus je na Filipinima lovio goleme životinje prije 700.000 godina) nova studija tvrdi da u tom periodu uzrok nestanka sibirskog jednoroga, kao i nestanka drugih vrsta, prvenstveno treba tražiti u klimatskim promjenama. 

Danas postoji samo pet vrsta nosoroga. Zbog krivolova i gubitka staništa, jako malo ih preživljava izvan nacionalnih parkova i rezervata. Proučavanjem fosila izumrlih nosoroga, znanstvenici mogu saznati više o sudbini mnogih pretpovijesnih vrsta, a ta saznanja mogla bi im pomoći u očuvanju preostalih vrsta.

Foto: WillemSvdMerwe/Deviantart

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message