Jesmo li spremni za promjene promišljanja u gradnji?

Ukoliko želite smanjiti troškove za grijanje koji čine i do 3/4 troškova za energente u vašim režijskim troškovima, s pripremama za sezonu grijanja potrebno je krenuti na vrijeme.Što možete poduzeti kako se radi troška za grijanje ne biste smrznuli, upitali smo jednu od vodećih stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Željku Hrs Borković.  Na temelju bogatog iskustva u istraživanju, projektiranju i savjetodavnim uslugama u području energetske učinkovitosti u zgradama, te integraciji obnovljivih izvora energije u arhitekturi, gospođa Hrs Borković konzultira ministarstva, gradove, županije, međunarodne institucije i komercijalne banke.

Počinje sezona grijanja. Koji su jednostavni i jeftini načini spriječavanja gubitka topline?

Gubici topline iz zgrade najučinkovitije se smanjuju povećanjem toplinske zaštite, te ugradnjom kvalitetnijih prozora. Što je veća debljina toplinske izolacije na zgradi, to su gubici manji, kao i troškovi za energiju. Naravno, uz toplinsku zaštitu ulogu igra i izbor učinkovitijeg sustava za grijanje, kao i izbor jeftinijeg energenta ili korištenje obnovljivih izvora energije. Sve to zahtjeva određenu investiciju, koja je često preskupa. No, treba biti svjestan da se takvim ulaganjem dugoročno smanjuju troškovi za energiju, a povećava se standard i raste vrijednost nekretnine na tržištu. Od jeftinijih mjera koje možemo primijeniti, a koje također doprinose smanjenju gubitaka je brtvljenje prozora i vanjskih vrata, izolacija kutije za roletu ili niše za radijatore, ugradnja termostatskih ventila na radijatore, te ugradnja tzv. štednih žarulja u rasvjetna tijela.

Što je s onim stanarima koji si ne mogu priuštiti dodatnu toplinsku izolaciju?

Povećanje energetske učinkovitosti ima ključnu ulogu u održivom razvoju. Energetska i ekološka problematika zahtijevaju ozbiljan integralni pristup, zbog dosadašnje nekontrolirane potrošnje energije s vidljivim ekološkim posljedicama. Zgrade su najveći pojedinačni potrošač energije, a zbog dugog životnog vijeka, njihov je utjecaj na okoliš dug i kontinuiran i ne možemo ga zanemarivati. Provođenjem projekata energetske učinkovitosti, pri čemu prvenstveno mislim na energetske obnove zgrada i gradnju novih gotovo nula energetskih zgrada, aktivno se borimo protiv globalnog zatopljenja smanjenjem CO2 emisija iz sektora zgrada.
Postoji niz mjera za smanjenje energetske potrošnje u zgradama, koje kreću od jeftinih, ili onih koje ne koštaju ništa, do naravno skupih, koje rezultiraju najvećim uštedama. Za svaku zgradu ili stan u zgradi moguće je predložiti kombinaciju mjera koje će ostvariti najveće uštede, uz najmanje ulaganje. Često je u stambenim zgradama moguće putem pričuve financirati energetsku obnovu, a iznos povećanja pričuve može biti jednak smanjenju računa za grijanje u zgradi, što za korisnika može biti prihvatljivo jer ne predstavlja dodatni trošak. Projekti povećanja energetske učinkovitosti kroz energetsku obnovu zgrada redovito se isplaćuju iz energetskih ušteda, samo je pitanje vremenskog roka i dobrog optimiranja mjera.

Toplinski gubitci većinom su posljedica raznih građevinskih propusta. Kako ih stanari mogu detektirati?

IC termografija je bezkontaktna, nerazorna metoda termografskog snimanja intenziteta toplinskog zračenja u infracrvenom području. Problemi koje je moguće otkriti termografskim snimanjem su: nehomogenost materijala zida, neispravnosti ili nepostojanje toplinske izolacije, vlaga u konstrukciji, problemi ravnih krovova, toplinski mostovi, otvoreni propusti za zrak, fuge te koncentracija i/ili propuštanja instalacija u podu i zidu. Snimanjem zgrade metodom infracrvene termografije te kasnijom stručnom interpretacijom moguće je brzo odrediti njezine građevinske i energetske karakteristike te stanje energetskih sustava. Nepravilnosti toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade rezultiraju u razlici temperature površine elementa. IC termografija je dakle sjajna metoda za ustanovljavanje problema na zgradi, koje ne možemo uočiti prostim okom. Ona se dosta koristi u energetskim pregledima zgrada, no njena primjena nije obavezna. Ponekad je neke detalje nemoguće ustanoviti bez termografskog snimanja, ili razaranja konstrukcije.

Europska komisija postavila je vrlo rigorozne mjere zaštite okoliša i smanjenja potrošnje energije, posebice u zgradarstvu. Hoće li građevinarska industrija u Hrvatskoj to moći pratiti?

Niskoenergetske zgrade i gotovo nula energetske zgrade budućnost su gradnje u svijetu, pa tako i u RH. Nova Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II) propisuje obvezu da od 2018. sve nove zgrade javne namjene, a od 2020. godine sve nove zgrade moraju biti gotovo nula energetske. To znači da za manje od 8 godina sve nove zgrade trebaju pokazati vrlo visoku energetsku učinkovitost, a njihove minimalne energetske potrebe trebale bi biti većim dijelom pokrivene iz obnovljivih izvora energije. Uvažavajući raznolikost kulture gradnje i klimatske karakteristike u različitim zemljama EU, direktiva ne propisuje jedinstveni pristup za implementaciju gotovo nula energetskih zgrada kao niti jedinstvenu metodologiju proračuna. Od država članica se traži izrada nacionalnih akcijskih planova za povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada, uvažavajući pritom nacionalne, regionalne i lokalne uvjete. Nacionalni planovi moraju implementirati suvremeni koncept gotovo nula energetske zgrade kroz praktične i primjenjive troškovno optimalne mjere koje će utjecati na povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada.

Tko provodi klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije?

Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije, zakonska je obveza za zgrade na tržištu nekretnina u RH. Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument koji omogućava uvid u kvalitetu zgrade sa stajališta potrošnje energije i budućih troškova korištenja, te može značajno utjecati na cijenu nekretnine odnosno njenu tržišnu konkurentnost. Energetske certifikate izdaju ovlaštene osobe u RH. Ovlaštenje se izdaje temeljem Pravilnika, a izdaje ga nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, koje vodi i registar ovlaštenih osoba. Sve informacije mogu se dobiti i u Hrvatskoj udruzi energetskih certifikatora HUEC.

Svijest o energetski učinkovitoj gradnji raste proporcionalno rastu cijena energenata. Gdje se investitori mogu informirati o dugoročnim energetskim uštedama?

Mislim da struka još nije do kraja spremna za novu eru projektiranja i gradnje. Mnogi se projektanti opiru suvremenim energetskim rješenjima, iako to investitori od njih zahtijevaju. Projektantska struka dužna je ponuditi investitoru troškovno optimalnu razinu energetske učinkovitosti koja će rezultirati što manjom investicijom, a dugoročno velikim energetskim uštedama, odnosno značajno smanjenim troškovima života i boravka u zgradama.

Jako je važno da se edukacija u području energetske učinkovitosti i zelene održive gradnje uvede u naše škole i na naše fakultete u značajno većem obimu od onog što postoji danas. Već od sutra moramo graditi gotovo nula energetske zgrade, a znamo li kako i jesmo li spremni za promjene promišljanja u arhitekturi i gradnji?

Za sva pitanja građana stojim osobno na raspolaganju kao i tvrtka Planetaris. Postoje cjelovita rješenja za uštedu energije dugoročno smanjuju troškove vlasnicima i korisnicima zgrada, te povećavaju životnu kvalitetu i udobnost boravka u zgradama uz pozitivan utjecaj na okoliš. Razvijamo projekte gotovo nula energetskih zgrada koje imaju visoka energetska svojstva i troše vrlo malu količinu energije za grijanje, hlađenje, klimatizaciju, ventilaciju, potrošnu toplu vodu i rasvjetu. Kako bi postigli najbolje rezultate uz najmanja ulaganja izrazito je važno da se uključimo u projekt već u idejnoj fazi.

Postoji li plan obnove postojećih zgrada?

U RH je konačno energetska učinkovitost dobila na značaju, kako u zakonskoj regulativi tako i u praksi. Sve je više projekata gotovo nula energetskih zgrada, a pokrenut je i cijeli nacionalni program za energetsku obnovu postojećih zgrada. U drugom nacionalnom akcijskom planu predviđa se intenziviranje energetske obnove zgrada na razinu 3 posto zgrada godišnje, kako bi se postigle energetske uštede na nacionalnom nivou. Grade se nove zgrade gotovo nula energetske potrošnje, a obnova se planira na minimalno današnji standard gradnje ili bolje od toga. Puno toga još ne ide glatko kako bi trebalo, no važno je da je krenulo. Svaka realizacija potiče daljnje aktivnosti. Kao prvu pozitivnu reakciju na energetsko certificiranje zgrada u RH navela bih izgradnju stambenih zgrada u Koprivnici, u energetskom razredu A+.