Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Kina ozbiljno razmišlja o vojnoj primjeni humanoidnih robota. Na Svjetskim igarama humanoidnih robota u Kini roboti su trčali, skakali, boksali i plesali, a neki su na 100 metara bili brži od Usaina Bolta
Kina ubrzava razvoj humanoidnih robota za vojne potrebe i istražuje kako bi ih u budućnosti mogla koristiti na bojištu, uključujući izviđanje, logistiku i borbene operacije, pokazuje Reutersova analiza više od 100 kineskih vojnih dokumenata, natječaja, znanstvenih radova, patenata i materijala obrambenih kompanija. Iako takvi roboti zasad nisu raspoređeni u operativne vojne postrojbe, kineska vojska već ih testira i razvija tehnologije koje bi im omogućile djelovanje zajedno s vojnicima.
Da Kina ozbiljno razmišlja o vojnoj primjeni humanoidnih robota postalo je jasno i nakon nedavno održanih Svjetskih igara humanoidnih robota u Kini. Na natjecanju su roboti trčali, skakali, boksali i plesali, a neki su na 100 metara bili brži od Usaina Bolta. Samo dva dana nakon završetka Igara, službeni list kineske Narodnooslobodilačke vojske pozvao je istraživače da ubrzaju prijenos najnovijih tehnologija iz laboratorija na vojna vježbališta kako bi se razvili robotski "borci".
Kineske vojne institucije posljednjih godina sve intenzivnije istražuju kako humanoidni roboti mogu funkcionirati u stvarnim borbenim uvjetima. Posebna se pozornost posvećuje njihovoj sposobnosti opažanja, kretanja, rukovanja predmetima i prikupljanja podataka potrebnih za njihovu obuku.
Jedan od mogućih scenarija odnosi se na urbane borbe. Prema radu kineskih vojnih istraživača iz 2025. godine, skupina od šest "borbenih robota", humanoidnih robota, robotskih pasa ili bespilotnih vozila, mogla bi zajedno s vojnicima čistiti neprijateljsku zgradu, kat po kat i prostoriju po prostoriju.
Drugi scenariji uključuju izviđanje, sigurnosne ophodnje, provjeru identiteta, logistiku i operacije na opasnim područjima.
Humanoidni roboti posebno bi mogli biti korisni u prostorima poput zgrada, tunela i brodova jer, za razliku od robota na kotačima ili gusjenicama, imaju dvije noge i dvije ruke te bi teoretski mogli hodati, penjati se i rukovati predmetima na način sličniji čovjeku. Za jednostavnije zadaće, poput prijevoza opreme ili izviđanja, stručnjaci ipak smatraju da bi četveronožni ili robotski sustavi na kotačima bili jeftiniji i jednostavniji za masovnu uporabu.
Kineski interes nije ostao samo na znanstvenim radovima. U svibnju 2025. kineska vojska raspisala je natječaj za nabavu humanoidnog robota, zajedno s instalacijom i tehničkom obukom. Nekoliko mjeseci kasnije pojavio se i natječaj za sustav koji bi humanoidnom robotu omogućio napredno opažanje i precizno rukovanje predmetima, piše Reuters.
U lipnju ove godine kineska vojska izdvojila je oko 300.000 dolara za sustav za prikupljanje i označavanje podataka s kamera, radara i senzora pokreta. Cilj je prikupljati podatke koji bi robotima pomogli da nauče kako se kretati različitim terenima. Reuters pritom nije mogao utvrditi jesu li svi natječaji realizirani, koje su ih kompanije dobile ni koji su modeli robota eventualno isporučeni.
Kineski vojni komentari već otvoreno razmatraju mogućnost da humanoidni roboti jednog dana dobiju i izravnu borbenu ulogu. U članku objavljenom u PLA Dailyju prošle godine navodi se da bi se njihove zadaće mogle razvijati „od potpore borbi prema primarnoj borbi“. Razmatrano je i kako bi roboti mogli dobiti dopuštenje za otvaranje vatre na metu koju je prethodno identificirao čovjek.
U jednom scenariju koji je kineska vojska predstavila čak su prikazani roboti kako u hipotetskom budućem sukobu nadjačavaju obranu Tajvana. Ipak, Kina zasad nema humanoidne robote koji bi bili dio operativnih vojnih postrojbi. Reuters nije pronašao dokaze da je naoružani humanoidni robot već raspoređen u kineskoj vojsci.
Humanoidni roboti još uvijek imaju ozbiljna ograničenja. Troše mnogo energije, teško se snalaze izvan kontroliranih uvjeta i mogu imati problema s nepredvidivim situacijama. Upravo je zato jedna od mogućnosti daljinsko upravljanje.
Kineska obrambena kompanija Norinco razvila je humanoidnog robota Fuxi, koji prema materijalima kompanije može obavljati stražarske zadaće, izviđati u različitim vremenskim uvjetima i provoditi ophodnje.
Robot se može povezati sa sustavom koji čovjeku omogućuje da njime upravlja na daljinu. Takav pristup mogao bi riješiti jedan od najvećih problema potpuno autonomnih robota, njihovu sposobnost donošenja odluka u nepredvidivim situacijama.
- Trenutačno ne vidim humanoidne robote kao praktične sustave za bojište. Ali za pet do deset godina mogli bi to vrlo lako postati - rekao je Malcolm Davis, analitičar Australskog instituta za stratešku politiku.
Kineska vojska pritom ima veliku prednost, domaću industriju koja se razvija velikom brzinom.
Kineski proizvođači činili su oko 95 posto globalnih isporuka humanoidnih robota u 2025. godini, prema podacima BofA Global Researcha. To znači da vojska može računati na sve veću bazu domaćih proizvođača i tehnologija.
Humanoidni roboti u međuvremenu postaju sve važniji dio globalne utrke u razvoju autonomnih vojnih sustava. Rat u Ukrajini pokazao je koliko umjetna inteligencija i poluautonomni dronovi mogu promijeniti način izviđanja i napada, dok se robotski sustavi već koriste i za prijevoz opreme te izvlačenje ranjenih.
Kina sada pokušava napraviti sljedeći korak, a to je razviti robote koji bi mogli fizički djelovati u prostoru u kojem se odvija borba.
No do toga još treba proći određeno vrijeme. Potrebni su tehnološki napredak, pouzdaniji sustavi, dulje trajanje baterija, niži troškovi proizvodnje i mogućnost proizvodnje velikih količina robota.
Kineski vojni istraživač Wang Yonghua napisao je da humanoidni roboti još imaju neriješene probleme s kretanjem, percepcijom i „inteligencijom“. Ako se ti problemi riješe, zaključio je, „humanoidni roboti preplavit će bojište“.
24sata © 2026
