Ustanovljeno je da na našem Mliječnom putu mogu postojati deseci aktivnih civilizacija, a to otkriće bi moglo sugerirati da su naši izgledi za dugoročno preživljavanje niži nego što smo možda mislili
VELIKA STUDIJA
Ma nismo mi sami, samo nas izbjegavaju: U našoj galaksiji više od 30 vrsti vanzemaljaca?!
U našoj galaksiji moglo bi biti više od 30 izvanzemaljskih civilizacija, otkrili su istraživači u velikoj studiji.
Nova studija bavila se pitanjem koliko planeta u našem susjedstvu može biti dom vanzemaljskom životu, pretpostavljajući da se život razvija na drugim planetima na sličan način kao što se razvija na Zemlji, i uspoređujući ga s planetima koji bi mogli biti dom slične evolucije.
Ustanovljeno je da na našem Mliječnom putu mogu postojati deseci aktivnih civilizacija, a to otkriće bi moglo sugerirati da su naši izgledi za dugoročno preživljavanje niži nego što smo možda mislili, objavljeno je u časopisu The Astrophysical Journal.
- Trebalo bi postojati barem nekoliko desetaka aktivnih civilizacija u našoj galaksiji pod pretpostavkom da je potrebno 5 milijardi godina da se inteligentan život formira na drugim planetima, kao na Zemlji - rekao je Christopher Conselice sa Sveučilišta u Nottinghamu.
- Ideja je da se njihova aktivnost prati kroz evoluciju, ali u svemirskim razmjerima. To izračunavanje nazivamo astrobiološkom kopernikanskom granicom - dodaju stručnjaci.
Astrobiološke granice Kopernika dolaze u dva oblika.
Jedna je 'slaba' granica, koja sugerira da se inteligentni život formira na planeti bilo kada nakon 5 milijardi godina. Drugi je 'snažna' granica u kojoj se život formirao prije 4,5 milijarde i 5 milijardi godina.
Nova su istraživanja koristila ovo posljednje i također pretpostavljala da će se te nove vrste trebati razvijati u okruženjima bogatim metalima.
To je zato što su se ljudska bića razvila u okolini koja je bogata metalima, zbog metala prisutnog na Suncu.
Prethodna istraživanja iz 2012. sugeriraju prikladno 'minimalno prisustvo metala' potrebno za formiranje planeta koji bi bili slični Zemlji.
Istraživači su tada mogli upotrijebiti pretpostavke o tome gdje se život može formirati kako bi shvatili koliko bi planeta u našem Mliječnom putu moglo zadovoljiti te uvjete.
Otkrivanje bilo koje civilizacije u našoj galaksiji jako ovisi o tome koliko dobro možemo primiti signale koji se šalju u svemir.
Uključuju radio prijenose sa satelita i televizije. Ako ove tehnološke civilizacije traju onoliko dugo koliko je i naša, koja šalje signale već jedno cijelo stoljeće, onda se procjenjuje da bi moglo postojati 36 aktivnih inteligentnih civilizacija.
Iako je to tako, interakcija s njima bila bi teška. Prosječna udaljenost od bilo koje moguće civilizacije bila bi 17.000 svjetlosnih godina, što komunikaciju čini vrlo izazovnom.
Drugi je scenarij da smo jedini inteligentni život u galaksiji i da civilizacije izumiru prije nego što ih mi možemo otkriti.
- Naše novo istraživanje sugerira da potraga za izvanzemaljskim inteligentnim civilizacijama ne samo da otkriva postojanje načina na koji se život formira, već nam daje tragove koliko će trajati naša vlastita civilizacija - rekao je profesor Conselice.
- Ako otkrijemo da je inteligentan život uobičajen, to bi pokazalo da bi naša civilizacija mogla postojati mnogo dulje od nekoliko stotina godina, ili ako otkrijemo da u našoj galaksiji ne postoje aktivne civilizacije, to je loš znak za naše pojam postojanja. Tragajući za izvanzemaljskim inteligentnim životom - čak i ako ništa ne nalazimo - otkrivamo vlastitu budućnost i sudbinu - kazali su stručnjaci.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
