'Meso uzgajamo u reaktorima, dovoljno nam je pileće pero...'

S obzirom na konstantno povećanje ljudske populacije (UN predviđa da će do 2100. godine Zemlju nastanjivati više od 11 milijardi ljudi), raste i potreba za mesom. No, jednadžba nije jednostavna i rješenje za prehranu sve brojnijeg čovječanstva nije u povećanju proizvodnje tradicionalnim putem jer stočarska industrija atmosferu zagađuje više od svih ostalih industrija na svijetu. 

Brojne kompanije diljem svijeta stoga već godinama rade na razvoju tehnologije koja bi omogućila uzgoj mesa bez uzgoja, a onda i ubijanja životinja. Jedna od njih je i Just, kompanija koja se smjestila u San Franciscu. Oni već neko vrijeme uspijevaju uzgojiti komade pilećeg mesa i to iz stanica, pazite sad - pilećeg pera. 

Meso se uzgaja u tzv. 'bioreaktorima', a za uzgoj komada mesa zasad su potrebna dva dana. Kako bi se uvjerili kako izgleda proizvodni proces te kakvog je ukusa piletina 'koja pileta nije vidjela', Just su posjetila dva novinara BBC-a. 

Iz Justa kažu kako tehnologija još uvijek nije spremna za masovnu proizvodnju, ali i da će se njihovo meso iz 'bioreaktora' u malom broju odabranih restorana pojaviti još ove godine. 

- Mi meso proizvodimo iz mesa. Samo što više ne moramo ubiti životinju, objasnio je novinarima Josh Tetrick, jedan od vodećih ljudi Justa. 

Dojam koji im je ostavilo meso iz laboratorija bio je, kažu - impresivan. Bilo je nešto mekše od uobičajene piletine, ali sve ostalo je bilo vrlo fino, kažu u svojoj reportaži. 

- Na razvoju ove tehnologije radimo kako bismo zaustavili pokolj životinja, ali i uništavanje planeta čemu proizvodnja na farmama itekako pridonosi. Ništa manje bitna nije ni činjenica da naše meso nije genetski modificirano, a za rast mu nisu potrebni antibiotici, kaže Tetrick. 

- Godišnje ubijamo 70 milijardi životinja kako bismo nahranili 7 milijardi ljudi, kaže dr. Uma Valeti, kardiolog koji je osnovao tvrtku Memphis Meats koja se također bavi uzgojem mesa u laboratorijima. 

- Globalna potražnja za mesom se udvostručuje kako sve više ljudi izlazi iz siromaštva. Čovječanstvo jednostavno neće biti u mogućnosti proizvesti dovoljno životinja kako bi nahranili 9 milijardi ljudi, koliko će nas biti 2050. godine, kaže Valeti. 

Prosječni Amerikanac danas konzumira oko 100 kilograma crvenog mesa i peradi godišnje. To je u prosjeku za 9 kilograma godišnje više nego u 70-im godinama prošloga stoljeća, navodi BBC. 

Predvodnik stanične proizvodnje mesa je nizozemski znanstvenik Mark Post. On je 2013. uzgojio i ispekao prvi hamburger iz laboratorija i prodao ga za, nije šala - 300 tisuća američkih dolara. 

Troškovi proizvodnje mesa u laboratorijima još su uvijek previsoki. Post tvrdi da bi, uz povećanje proizvodnje i masovnu potražnju cijenu hamburgera uspio sniziti na možda 10 dolara po komadu što je i dalje previsoko. 

U tehnologiju stanične proizvodnje mesa uložili su i milijarderi Richard Branson te Bill Gates, ali i Tyson Foods, najveći prerađivač mesa u SAD-u. Oni u samo jednom tjednu kolju oko 424 tisuće svinja, 130 tisuća krava i 35 milijuna pilića. Njihov je cilj da se u budućnosti iz 'mesne kompanije' transformiraju u 'proteinsku kompaniju'. 

Osim smanjenja troškova proizvodnje, pred ovom industrijom stoji i još će desetljećima stajati brojne prepreke - od regulative zemalja do tradicije i milijuna proizvođača koji će se buniti zbog mesa iz laboratorija. No, ljudi su se nekada bojali i žarulja i televizora i automobila. Želi li čovječanstvo napraviti korak naprijed i pritom sačuvati planet, i meso iz laboratorija će morati prihvatiti, baš kao i nabrojene tehnologije.