Obavijesti

Tech

Komentari 0

Najgora je izolacija u izolaciji, bojim se da se ne razbolimo

Najgora je izolacija u izolaciji, bojim se da se ne razbolimo
2

Majka osnovca s autističnim spektrom, inače i učiteljica razredne nastave, otkriva nam kako izgledaju njihovi dani u izolaciji. Priznaje, najviše ju je strah da se ona ne razboli jer ne zna tko bi joj prihvatio dijete

VIDEO

S brojnim preprekama u školi na daljinu ovih se dana posebno susreću roditelji i skrbnici, ali i nastavnici djece s poteškoćama u razvoju. Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o autizmu, koji se obilježava 2. travnja, razgovarali smo s majkom dječaka, učenika 7. razreda, s autističnim spektrom, Mirta Borovčić Kurir je ujedno i učiteljica razredne nastave, te ima učenika s individualiziranim pristupom.

Njezin radni dan, kaže nam, završava kasno navečer, a počinje rano ujutro.

- Prva dva tjedna bilo je zaista silno naporno, skoro smo svi poludjeli. Morali smo posložiti sinov raspored, a i ja imam 20 učenika u razredu, s kojima sam dizala virtualnu učionicu, stalno smo izmjenjivali poruke... No sad smo se uspjeli posložiti. To je doslovce nastava od ujutro do navečer, prije podne radim sa sinom, a poslije pregledavam ono što mi šalju učenici, navečer im slažem zadatke za sutra... - govori nam učiteljica iz Vinkovaca.

Kako ističe, a to kažu i drugi roditelje djece u autističnom spektru, raspored i stalna rutina ionako su dio obiteljske svakodnevice.

- Čak mi se čini i da je mome sinu sada lakše. On ima govornih poteškoća, pa mu je ovaj online rad i većinom pismeno rješavanje zadataka lakše. To nam je svakako plus, a minus je što nam treba više vremena da prođemo gradivo koje inače obrađujemo u školi. On je nasreću uključen u redovni program s individualiziranim pristupom i prati ga bez problema, no mi od njegove treće godine intenzivno radimo i vježbamo, samostalno, kako bi došao do ove razine - priča nam Mirta Borovčić Kurir.

https://www.24sata.hr/news/roditelji-nastavnicima-djeca-su-slomljena-dajte-nam-odmor-683834

'Djeca su u potpunosti prepuštena nama'

Što se tiče gradiva i programa za djecu s poteškoćama i posebnim potrebama, ono se i inače prilagođava djetetu ovisno o njegovim mogućnostima, te prema tome je li dijete u redovnom programu s prilagođenim programom ili s individualiziranom pristupom. To radi nastavnik prema uputama stručnih službi u školi, a tako je, kaže, i sad u izolaciji. 

- Zaista je najvažnija komunikacija između nastavnika i roditelja. Mami svoga učenika šaljem posebno skraćeni program, što može sam odraditi. Inače, sa svojim učenicima u 3. razredu radim putem virtualne učionice na Teams platformi - priča nam Mirta. 

Nastavnici njezinog sina puštaju joj da si prilagode kako će i koliko raditi, ponekad šalju upute, ali manje-više sve ovisi o njoj. Slično nam kažu i roditelji učenice 6. razreda s autističnim spektrom iz Zagreba.

- Sjedimo i radimo s njom kako nam šalju nastavnici. Ona to, nažalost, ne doživljava baš, ovo su joj više praznici nego škola - kaže nam tata ove djevojčice.

Upravo ta izolacija u izolaciji, te jednostrani rad i više sati na dan pred ekranom, koji posebno loše utječu na djecu u autističnom spektru, najveći su izazov u ovoj situaciji potvrđuje i Mirta Borovčić Kurir.

A što će tek biti kasnije...

- Sve ove godina najviše smo radili na izbjegavanju jednosmjerne komnikacije, ekrane itd., a sad smo "osuđeni" na njih. On je i inače usmjeren na mene, ne smijem ni pomisliti kako će biti kad izolacija završi i kad se stvari počnu vraćati u normalu. Po svemu sudeći, ovu godinu ćemo završiti u karanteni, no najesen se ipak nadamo povratku u školske klupe. No mome sinu i u redovnoj situaciji treba i po dva mjeseca da se privikne na buku, gužvu... - iskreno nam kaže Mirta, otkrivajući i što smatra puno većim problemom od provedbe same nastave:

- Najbitnija je sada da se nitko ne razboli. On nikad ne bi mogao ostati u bolnici, a ja ne bih mogla biti s njim. Osim toga, jedina sam skrbnica njemu i ostarjeloj, bolesnoj majci i najviše me strah da se ja ne razbolim. Ne znam što bi se dogodilo kad bi oni ostali sami, tko bi se brinuo za njih... - zaključuje Mirta Borovčić-Kurir.

Njezin strah ovih dana dijele svi skrbnici i roditelji djece s poteškoćama u razvoju. Udruga Sjena upozorava na vrlo lošu komunikaciju s Ministarstvom socijalne skrbi, dok se roditelji žale i druge institucije poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje preko kojeg ide brojna papirologija za mlade s posebnim potrebama. Upravo rizičnim skupinama sad treba najveća potpora, a čini da se ona izostaje.

https://www.24sata.hr/news/zaboravili-ih-nasoj-djeci-su-neophodne-maske-a-nema-ih-684684

 

'Djeci s poteškoćama ovakav način rada je baš težak'
Pomoćnici u nastavi, te asistenti tek manjim dijelom idu kući ili rade online s djecom kojoj su pomagali u razredima, kaže Iva Tadić iz Udruge pomoćnika u nastavi Pun-Hr.
- Već prema dogovoru s roditeljima, ako nismo jedan na jedan, u kontaktu smo s djetetom putem Skypea, ili nekog drugog video-poziva, pa s njime rješavamo zadatke koje im šalju učitelji. Toj djeci je ova nastava na daljinu jako teška, no mi znamo kako funkcioniraju pa im je i to ipak nekakva pomoć. Školovanje na daljinu nije prilagođeno djeci s poteškoćama. Svi materijali se trebaju printati i opet je dijete ovisnije o asistentu i roditeljima koji su jako zatrpani - ističe ona.
No pomoćnicima u nastavi neke su županije već s 1. travnjem otkazale ugovore, zbog čega je Udruga tražila očitovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Radi se o Karlovačkoj županiji, a Iva Tadić tumači što je sporno:
- Pomoćnici u nastavi, te asistenti zapošljavaju se putem ugovora o radu, ugovora o djelu ili studentskog ugovora. Ako imaju ugovor o radu, onda bi trebali imati barem otkazni rok. Za ugovor o djelu i studentski ugovor nažalost nema takve zaštite. No dio pomoćnika plaću dobiva preko europskih projekata, što ide preko Ministarstva rada. MZO nam je proslijedio odgovor Ministarstva rada kako su ti europski projekti potvrđeni unaprijed, te kako je novac za ove plaće osiguran. S te strane, osnivači nikako ne bi smjeli otpuštati pomoćnike i asistente. To je kršenje odluke koje su dala najviša tijela, ministarstva - kaže Iva Tadić.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Informatika je u Hrvatskoj i dalje 'muško' zanimanje: Dečki su spretniji s računalima...
STEM JE ZA SVE

Informatika je u Hrvatskoj i dalje 'muško' zanimanje: Dečki su spretniji s računalima...

Istraživanje IDIZ-a pokazuje da su djevojke u Hrvatskoj još nesklone STEM zanimanjima. Razgovarali smo sa stručnjakinjom za AI, dr. Lanom Žajom, zašto je tako i hoće li nas umjetna inteligencija prestići

Lana Žaja: Već razgovaramo o pravima robota, a još nismo riješili ravnopravnost spolova
UMJETNA INTELIGENCIJA U ŠKOLI

Lana Žaja: Već razgovaramo o pravima robota, a još nismo riješili ravnopravnost spolova

Doktorica informacijskih znanosti Lana Žaja objavila je knjigu "Povijest umjetne inteligencije". Razgovarali smo s njom o ženama u STEM-u i primjeni umjetne inteligencije u obrazovanju
Otkrivamo cijene preskupih izleta: Ni ulaznice za muzeje nisu besplatne za učenike
RODITELJI ŠOKIRANI

Otkrivamo cijene preskupih izleta: Ni ulaznice za muzeje nisu besplatne za učenike

Roditelji se pitaju što košta i po 60 eura za dan, u agencijama kažu - mi smo nemoćni, svi računaju punu cijenu, a cijene su od lani porasle od 10 do 15 posto