Najteži posao tek slijedi: Treba ostvariti mjere za spas planeta

Nakon oduševljenja i govora u kojima se dogovor postignut na konferenciji o klimi u Parizu nazivao "povijesnim događajem", najteže još treba ostvariti: konkretizirati zahtjevne obveze koje je preuzelo 195 zemalja sudionica.

Američki predsjednik Barack Obama je, prenoseći osjećaj koji je prevladavao na skupu, još u subotu navečer priznao da "dogovorom u Parizu problem nije riješen".

Razlike koje su se očitovale u gotovo dva tjedna teških pregovora u Bourgetu, blizu Pariza, istaknule su razmjere teškoća koje još treba prevladati.

Cilj dogovora je ograničiti porast temperature na Zemlji "znatno ispod dva" Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ako bude moguće čak i na 1,5 stupanj.

To bi mogla biti teška zadaća: temperatura na planetu je već porasla za 1 Celzijev stupanj, upozorila je prošli mjesec Svjetska meteorološka organizacija.

Čak i ako se budu ispunile obveze o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koje su preuzele gotovo sve zemlje svijeta, Zemlji prijeti porast temperature od 3 stupnja.

Jedinu nadu daju odredbe dogovora u kojima se zemlje potiče da ubuduće revidiraju svoje obveze u smjeru još većeg smanjenja emisija.

- To je presudno da bi se porast temperature zaustavio na 2 Celzijeva stupnja i niže - rekao je za AFP Tasneem Essop iz WWF-a (Svjetski fond za okoliš).

No, Climate Action Tracker (CAT) u koji ulaze četiri znanstvena instituta, upozorava da obećanja koja je dala većina zemalja "nisu dostatna" i "gotovo sve" zemlje će morati revidirati svoje obveze koje su preuzele do 2025. i 2030. te dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova.

2018., dvije godine prije nego dogovor stupi na snagu, zemlje će prvo morati izvijestiti koliki su napredak ostvarile u prijelazu s fosilnog goriva (ugljen, plin, nafta) na obnovljivu energiju (vjetar, sunce).

Ti će izvještaji biti polazište za nove obveze u smanjenju emisija koje će zamijeniti one što će stupiti na snagu 2020.

Ne budu li se te obveze ubrzo revidirale u smislu smanjenog ispuštanja ugljikova dioksida, svijet bi se u idućih deset godina mogao sučeliti s prijetnjom porasta temperature od 3 Celzijeva stupnja.

Kina, Indija i druge zemlje u razvoju žele svoje obveze uvjetovati jamstvom da će im međunarodna zajednica s više milijarda dolara  pomoći u prilagodbi njihovih gospodarstava na obnovljive izvore energije.

Mnogi se nadaju da će se goleme razlike između zemalja ublažiti razvojem novih, manje skupih, tehnologija sa smanjenim ispuštanjem CO2 i utvrđivanjem njegove svjetske cijene.

- Zelena energija mora biti svima pristupačna, to je glavni izazov za zemlje u razvoju - istaknuo je indijski pregovarač Ajay Mathur.

Indijski premijer Narendra Modi u nedjelju je sudjelovanje na konferenciji zaključio riječima: "Nakon završetka konferencije nema ni dobitnika ni gubitnika. Pobijedila je klimatska pravda i svi ćemo raditi na zelenijoj budućnosti".