>>> NAJNOVIJE INFORMACIJE:
17.50 Jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca dr. Kjell A. Nordstrom naglasio je da živimo u Matrixu bili svjesni toga ili ne.
- Ne možemo sa sigurnošću istraživati budućnost budući da ona još ne postoji. Međutim, možemo ono što je vrlo fora, a to je opisati budućnost kroz činjenice iz sadašnjosti - rekao je Nordstrom.
Nalazimo se, dodao je, u razdoblju koje je tek početak promjena.
- Istraživanje je zanimljiva stvar. Facebook već ima povijest. Sjećate li se kada se pojavio? Mislili smo da ćemo razumjeti jedni druge i svi međusobno pričati - prisjetio se autor bestsellera 'Funky Business' s dozom sarkazma kako smo razmišljali prije trinaest godina.
- Danas vidimo što nam tehnologija pruža te koje su njezine prednosti, a koji nedostaci - kaže Nordstrom.
Zapitao se što je zapravo tehnologija.
- iPhone je samo ljudsko znanje zarobljeno u maloj kutiji - ustvrdio je profesor na Stockholm School of Economics.
Dodao je i da smo zarobljeni u Matrixu koji nas kontrolira.
- Danas smo svi kapitalisti. Kapitalizam je jedini sistem koji postoji, bilo u Pakistanu, bilo gdje drugdje. Svi slijedimo ista pravila - rekao je. Poručio je kako je svjestan činjenice da se hrvatski kapitalizam ponešto razlikuje od njemačkog ili pak švedskog, no na kraju se svodi na iste principe.
- Kapitalizam je mehanizam koji sve dijeli na efikasno i neefikasno - objasnio je autor 'Funky Businessa'.
Kada svijet postane ekonomska cjelina, kaže profesor, shvatit ćemo da nije jednostavno međusobno komunicirati.
Sve što se može digitalizirati, kaže, uskoro će biti digitalizirano.
- Kada nešto digitalizirate, tada to i kopirate. A novac koji dobivate sa Spotifya nije dovoljan. Doživjet ćemo potpune promjene i na zakonskoj razni jer su one također neophodne - smatra Nordstrom.
Tehnologija danas napreduje deset puta brže nego za vrijeme industrijalizacije Europe.
- Tehnologija je danas 3.000 puta snažnija i utjecajnija nego što je struja bila kad je otkrivena - dodaje profesor.
Kad istražujemo majmune i čimpanze, kaže, zapravo nas zanimaju ljudi.
- Što je različito između njih i nas? Reći ću vam: fantazija. Mi imamo priče koje postoje samo u našim glavama - ustvrdio je Nordstrom. Pojasnio je da svoju fantaziju možemo podijeliti s drugim pripadnicima svoje vrste.
- Tako je nastala Katolička crkva, ali i IKEA, Jer, IKEA također ne postoji po sebi, već samo za one koju u nju vjeruju - kaže profesor.
Kapitalizam je, dodaje, također jedna od ideja, a zasniva se na 'proizvodnji' novca.
- Novac stvarate ako imate ideje. Međutim, najveći broj ideja nije dobar i to je problem. Samo su neke ideje dobre - tvrdi.
Naveo je primjer IKEA-e koju ne voli, ali opet ide u nju, jer je IKEA po sebi ima privremeni monopol.
Rekao je da znanje koje mi kao vrsta imamo eksponencijalno raste, a opet, potpuno suprotno, svako jutro kad se probudimo gluplji smo nego prethodnog dana.
- Nebitno koliko knjiga čitate, gluplji ste. Danas ništa ne znate napraviti sami. Da bismo išta napravili, danas moramo surađivati. Ne jer želimo, nego jer moramo - ustvrdio je.
Nekada je, kaže, imalo smisla imati plan za život, a danas je to suludo. Posljednjih dvadeset godina, tvrdi, opada i važnost fakultetske diplome, ma otkuda ona bila.
- Ne postoji nešto što znaju na London School of Economics, a da vi i ja ne možemo znati. I to je problem za London School of Economics. Jer, njihovo se znanje može digitalizirati, a sve što se može digitalizirati više nema važnost - objasnio.
Ipak, naglašava kako postoji znanje koje će se itekako cijeniti.
- Vi i ja znamo više nego što možemo izgovoriti. Takvo se znanje najčešće naziva tacitnim ili implicitnim - kaže.
Radi se, nastavio je, o znanju koje nije jasno izrecivo. Međutim, istaknuo je kako ne želi ljudima reći da ne studiraju, već da je neophodno da uz formalno znanje koriste i tacitno.
- Cijelo društvo naizgled funkcionira zahvaljujući magiji, no zapravo se radi o transakcijama među našim aktivnostima - pojasnio je.
Dao je i neka predviđanja za budućnost. U svijetu je danas više žena nego muškaraca koje će zavladati na neki način. Koncept obitelji također se mijenja. Sve veći broj ljudi već sada živi samo.
- Neću reći je li to dobro ili loše, to je jednostavno tako - zaključuje Nordstrom. Uz pomoć stojeva, nastavlja, možemo živjeti 'sami zajedno', a na isti način možemo i učiti i raditi bilo koju drugu stvar.
- Originali su rijetki. Sve ostalo su kopije. Gotovo svi hoteli i svi auti su isti. Mi kopiramo jedni druge i inspiriramo se međusobno, a potom zajedno padamo s litice. Zaključak je jedan - potrebno je povratiti originalnost koju smo imali jednom davno i koja nas je tada činila uspješnim - završio je jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca svoje izlaganje na Digital Takeoveru.
16.20 Uoči posljednjeg predavanja na Digital Takeover konferenciji dodijeljena su i Business Leaders priznanja.
Nagradu za najveću investiciju u razvoj gigabitne mreže dobio je Hrvatski Telekom, a nagradu je preuzeo Boris Drilo.
- Ovom modernizacijom promijenili smo 800 od 2000 baznih stanica i već omogućavamo 5G funkcionalnosti i ako imate najnovije generacije mobitela možete surfati duplo brže od najbližih rivala u Hrvatskoj - rekao je Drilo.
Predsjednica korporativnih komunikacija Hrvatske pošte Jo Kempen preuzela je priznanje HP-u za doprinos u razvoju zaposlenika kao temeljne snage digitalne transformacije.
- Hvala 24sata što nas prate, i osim što ulažemo u procese i napredak, ulažemo i u ljude. Drago nam je što će naši poštari biti još kvalitetniji i bolji - rekla je Kempen.
Business Leaders priznanje za iskorak u korištenju digitalnih usluga prema korisnicima dobila je Zagrebačka banka, a nagradu su preuzeli Andrea Tiberi - Direktor upravljanja iskustvom klijenata, marketinga, identiteta i komuniciranja, Iva Barbarić - Direktorica marketinga i Estera Ivanišević - direktorica kartičnog poslovanja. Iz Zabe su rekli kako im je iznimno važno mišljenje struke, ali i potrošača, jer svi žele, brzo, jednostavno i sigurno kupovati, a to su, kažu, omogućili digitalnom karticom u m-novčaniku.
Priznanje za inovatore u području virtualne stvarnosti dobio je osječki startup Orqa FPV, a nagradu je preuzeo direktor kompanije Srđan Kovačević.
- Čast nam je biti u ovakvom društvu kao mali startup i nadam se da ćemo opravdati ovo priznanje - rekao je Kovačević.
Priznanje za društveno odgovoran projekt dobili su Locastic i OmoLab za razvoj aplikacije OmoReader koja pomaže djeci s disleksijom.
- Zahvalio bih 24sata na priznanju, a ovo najviše zaslužuje tim koji je radio na projektu kojem nije jedini cilj zarada - rekao je Antoio Perić Mažar iz Locastica.
16.10 - Glavni izazov je bio da je prethodna uprava ostavila iza sebe pustoš i marketinšku kampanju koja je bila puna neautentičnost, rekao je poduzetnik Nenad Bakić o izazovima koji su ga dočekali po dolasku u Varteks. Dodao je i kako su oni koristili premium publishere na neautentičan način. Oni su odlučili radikalno promijeniti pristup korištenja društvenih mreža i medija.
- Umjesto da vodimo imidž kampanju koju nismo imali, koristili smo lookbook kampanju kojom smo dovodili nove klijente - rekao je i dodao da se pojavio problem kredibiliteta. Spomenuo je i primjer Tonija kojeg je 'ulovio' u taksiju i odlučio ga nakon nekoliko desetljeća angažirati u Varteksovoj kampanji kroz digitalne medije, kao 'autentičnog influencera'. Naglasio je kako treba izbjegavati lažne profesionalne influencere bez srži.
15.55 - Pogledajte razgovor s Kjellom Nordstromom, autorom svjetskog bestsellera “Funky business” o izazovima današnjeg svijeta koji su izazvani digitalizacijom.
15.35 - Na panelu 'Žene u digitalnom shopping mallu', koji je moderirala Antonija Mandić, raspravljalo se o kupovnim navikama žena.
POGLEDAJTE GALERIJU:
- Nedavno smo radili istraživanje o navikama žena. Čak 34% njih 'operira' gotovinom što je ogroman potencijal za rast - rekla je Tonkica Zlački, glavna urednica ženskog portala miss7.
Iva Barbarić, direktorica marketinga Zagrebačke banke, otkrila je da muškarci češće podižu stambene kredite, ali su ti brojevi skoro ujednačeni.
- Žene ipak paze prilikom trošenja, a porastao je trend online kupovine - kazala je Barbarić.
Vanja Vaniček, direktorica marketinga u Studiju Moderna Croatia, ispričala je kako je 'crni petak ove godine rasturio'.
- Napravili smo veliku ekspanziju, a prodaja preko interneta raste nam 20-ak posto godišnje - ispričala je Vaniček.
Iako imaju široki asortiman i čak šest kanala prodaje, najčešći kupci su im žene.
- Ženama je najčešće važna cijena, a potom slijede internet i preporuka prijateljica - kaže Zlački. Drago joj je zato što posjetiteljice portala miss7 percipiraju uglavnom kao prijateljicu.
- Nastupamo kao partneri naših klijenata, ali nastojimo provjeriti svaki dio poruke koju šaljemo kako ne bismo izgubili povjerenje čitatelja - rekla je glavna urednica miss7.
Njihov sadržaj, zbog kvalitete, dodaje, dijelom čitaju i muškarci.
Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta dr. sc. Maruška Vizek ustanovila je da nije zadovoljna stereotipima koji su vidljivi u reklamama.
- I dalje imamo klasičnu podjelu poslova u kućanstvima i podjelu poslova na muške i ženske - rekla je dr. sc. Vizek.
Zlački se pohvalila i kampanjom 'Let's talk about sex', zahvaljujući kojem je miss7 nekoliko puta i nagrađen.
- Shvatili smo da žene žele pričati o seksu, ali pogotovo o njihovom vlastitom zadovoljstvu u njemu - ispričala je.
Barbarić je ispričala kako ljudi kada probaju online i mobilno bankarstvo, rijetko kada ponovo dolaze u banku.
- Naši bake i djedovi preskočili su online bankarstvo, ali su prihvatili mobilno jer ga smatraju sigurnijim zato što mobitel imaju u ruci - objasnila je direktorica marketinga Zagrebačke banke.
Vaniček kaže da se okreću mlađim kupcima, ali su svjesni da je segmentiranje po dobi postalo tradicionalna metoda.
- Svaki četvrti Hrvat spava na Dormeu, a svaki deseti ima NutriBullet. Ne možemo segmentirati te ljude samo po dobi, već i po interesima. Bitno nam je da vidimo što odgovara pojedinom korisniku - istaknula je direktorica marketinga u Studiju Moderna Croatia.
Vaniček je istaknula da na nekim proizvodima imaju i recenzije, kako bi kupci mogli reći kako im se čine pojedini proizvodi.
- Moramo se staviti u cipele kupca. Što je to što kupci žele vidjeti? Mi radimo na tome - kaže Vaniček.
Dr. sc. Vizek smatra da ćemo uskoro sve više koristiti bankovne kartice.
- Budući da imamo loša iskustva s dostavom, u Hrvatskoj ljudi manje kupuju putem interneta - ponudila je ekonomistkinja objašnjenje na pitanje zašto online kupovina u Hrvatskoj nije jako razvijena, kad svi koristimo internet za druge stvari.
Zlački je najavila kako će miss7 u travnju dodijeliti nagrade brendovima koje žene u Hrvatskoj najviše cijene.
- Ženama je najdraža društvena mreža YouTube, a najviše se dopisuju preko Vibera. Bez obzira na to s koliko novca mjesečno raspolažu, spremne su štedjeti kako bi kupile kvalitetniju šminku - otkrila je rezultate istraživanja, koje je proveo miss7.
Barbarić je zaključila kako vjeruje da se trendovi mijenjaju te da će i Hrvati više kupovati putem interneta.
15.30 - Ministar gospodarstva Darko Horvat ekskluzivno za 24sata: ‘Od travnja kreće aplikacija preko koje će tvrtke pokretati poslovanje’
15.20 Kristijan Matijašević, menadžer marketinga Coca-Cola Adrije, u intervjuu jedan na jedan s Karlom Stojčevićem, šefom strateškog planiranja u 24sata, govorio je o školi oglašavanja, temi "Utjecaj nije taktika, nego strategija".
- Vi morate upoznati tržište s proizvodom, da ljudi uopće znaju o čemu se radi, i kontinuirano biti prisutan u njihovim životima da taj proizvod uspije. Postoje proizvodi koji naginju prema funkcionalnom, dok su kod nekih bitne emotivne komponente - kaže Matijašević.
Coca-Cola u svijetu ima oko 500 brendova i oko 2000 varijanti.
- Na ovim prostorima imamo 10 brendova, nije samo Coca-Cola. Ali imate tržište koje je prilično limitirano. Ne možete sve nuditi svakom u svakom vrijeme. Morate ga pravilno pozicionirati, da svaki brend diše. Svaki brend kod nas ima jasnu ulogu, to je način na koji mi profiliramo brendove i publiku kojoj se obraćamo - rekao je Matijašević.
Društvene mreže nisu bile otvorene radi oglašivača, nego povezivanja ljudi, spomenuo je Coca-Colin menadžer.
- Surađujemo s influencerima, smatramo to vrlo bitnim načinom komunikacije naših proizvoda. Imamo jasne rezultate uspješnosti. Znamo kako rado i zašto ih koristimo. Pronalazimo način kako da prirodno integriramo proizvod u svijet influencera i tako razvijamo odnos s njima.
Zašto je dobro ulagati u influencerske kampanje, upitao je Stojčević.
- Korištenje influencera drugačije je od korištenja tradicionalnih medija, gdje imate jednosmjernu komunikaciju, brend sam priča. Kod influencera koristite sve dobro i loše s tom osobom. To je specifičnost i nova forma oglašavanja. Influencer je spoj inovativnog korištenja tehnologija i korištenje poznatih osoba u oglašavanju - rekao je Matijašević.
Coca-Cola je u oglašavanju putem influencera surađivala i s 24sata, odnosno platformom Joomboos, u prvoj internetskoj seriji za mlade "Isti san".
- Kad biramo s kojim influencerima želimo raditi, biramo ljude koji odgovaraju našim brendovima. Idemo proaktivno. Oni se moraju savršeno uklopiti u priču influencera. Nitko od oglašivača ne želi da se zna da su oni platili za korištenje tog proizvoda.
Postoje i oni influenceri koji su "jako iskorišteni", kaže Matijašević.
- Autentičnost ide uz kredibilitet. Nije poanta da brendovi mijenjaju influencere, nego suradnja mora biti jako fluidna.
15.05 - Jesper Laursen govori o native oglašavanju, zašto je bitno i kako postati uspješan.
- Hrvatska je izvrsno mjesto za native oglašavanje, na prvom je mjestu, iza Hrvatske je SAD - rekao je, osnivač instituta Native Advertising o digitalnoj preobrazbi kompanija.
Za native oglašavanje je najvažnije da sadržaj bude sličan sadržaju kojeg već objavljujete, rekao je.
Oglašivači se suočavaju s tri glavna problema. Prvi je što nitko ne klika 'bannere', drugi su 'ad blockeri',
Publika online ne želi da je prekidate bez razloga, već da joj pristupite s kvalitetnim i vrijednim sadržajem. To je native.
- Konkurencija je velika - ističe Laursen i dodaje kako su očekivanja da će do 2020. ulaganja u native oglašavanje porasti za 19 posto u odnosu na 2015. godinu kada je to bilo 10 posto budžeta od ukupnog budžeta za oglašavanje.
- Puno se ulaže u native, ali zašto? Jer funkcionira, pogotovo u Hrvatskoj - rekao je i iznio elemente uspješnog native oglašavanja:
1. Jasna strategija
2. Odaberite pravi kanal
3. Odaberite prave partnere
4. Morate biti prisutni na više kanala
5. Budite 'native' i kreativni
6. Budite uporni
7. Ciljajte Mjesec
14.55 Da vam ja sad kažem koja je vaša geolokacija, bi li vam to išta značilo i bi li moje predavanje zbog toga bilo bolje?, pitao je posjetitelje konferencije u dvorani tri Branislav Vujović, osnivač i predsjednik tvrtke New Frontier Group te gostujući predavač na IEDC Poslovnoj školi Bled.
- Pa naravno da ne bi. A da ste izgubljeni negdje na Jadranu, onda zasigurno bi - slikovito je opisao razliku između podataka i informacije, koja je za korisnika važan podatak.
Važnost podataka i informacija u digitalnom dobu je sve veća, ustvrdio je Vujović.
Koliko je važno promijeniti poslovni model pokazao je na primjeru Metropolitan Opere koja je omogućila da se njezine predstave gledaju u kinima diljem svijeta.
- Potrebno je iskoristiti ono što imate i tome pridodati digitalni dio - zaključio je.
14.15 Voditelj inženjerstva i infrastrukture u Styria.AI Dominik Šafarić ispričao je kako Styria uz pomoć umjetne inteligencije želi redefinirati način korištenja vijesti.
- Ako ste tražili neke proizvode, vjerojatno ste primijetili da vam tražilica nudi one koji su vam najpotrebniji. To je zato što koristi povijest vašeg pretraživanja - pojasnio je Šafarić kako se već koristi mogućnosti strojnog učenja.
Koja je vrijednost koju strojno učenje može dati, zapitao se govornik.
Odgovorio je kako se, primjerice, 80% filmova na Netflixu izabere na temelju predviđanja algoritma, što je doprinijelo njegovoj popularizaciji kod korisnika.
- Mi u Styriji želimo kreirati početnu stranicu za svakog pojedinog korisnika koji će svakom čitatelju nuditi članke koji ga zanimaju - pojasnio je Šafarić na čemu trenutno rade.
Žele, pojasnio je, kreirati posebno korisničko iskustvo za svakog korisnika. Čitatelji portala 24sata, najavio je, uskoro će imati početnu stranicu kreiranu s vijestima prema njihovim osobnim interesima.
- Napravit ćemo stranicu temeljenu na vašoj povijesti pretraživanja - kaže IT-jevac.
Podaci će algoritmu reći koje ste članke čitali, a koje ne, tj. koje vas teme zanimaju, a koje ne, kako biste dobili vijesti načinjene prema vašim interesima. Ipak, naglasio je kako će korisnici i dalje moći dobiti važne vijesti na temelju uredničkog odabira, kako bi se spriječilo da ih zaobiđu najvažnije informacije.
- Spremamo se za budućnost - zaključio je Šafarić.
14.00 Tehnološki direktor SAP-a za Središnju i Istočnu Europu i stručnjak za tehnološke inovacije Mark Raben ispričao je kako je ljudskom mozgu potrebno 10.000 sati vježbe da nauči profesionalno raditi neku stvar.
- Računala nemaju mozak, ali ih također 'hranimo' podacima kako bi naučili nove vještine - objasnio je Raben.
Kompjuteri su, kaže, dobra u prepoznavanju obrazaca. Može ih se, primjerice, naučiti da razlikuju životinje sa slika.
- Računala danas mogu analizirati govor i pričati s vama, a sve je to bazirano na prethodnom treniranju podacima - dodao je.
Međutim, naglasio kako se ista tehnologija može koristiti na dva različita, međusobno potpuno suprotna, načina.
Da bi se riješili problemi, ustvrdio je, potrebno je naučiti gledati 'izvan kutije'.
Dao je i primjere projekta korištenja umjetne inteligencije na kojima je radio. Tako su napravili i farmu salate u kojoj je algoritam sam izračunao kako salata najbrže raste te sada na temelju podataka sam regulira razinu ugljikovog dioksida, kisika, svjetlosti i vode koju sadnice dobivaju.
13.45 - Na panelu o digitalnim metrikama, Vedad Mulalić iz Googlea rekao je kako se trenutno puno pažnje polaže na broj posjetitelja, koliko su često pogledali, ali i sama kvaliteta oglasa.
- U nedovoljnom znanju događa se da je sve toliko konfuzno da je CTR jedino čvrsto za što se možeš uloviti. Ako gledamo marketing, na svim platformama je jednako, gleda se do kolike publike si došao- kaže Zoran Turković, digital media director 24sata.
Na pitanje o tome koje su metrike bitne, Boris Trupčević rekao je kako klikovi nisu bitni, već način na koji interpretiramo metrike. Problem je u tome što ljudi često pogrešno interpretiraju te metrike, rekao je i kako je to dovelo do fenomena clikcbaitinga.
- Svi su mislili da je to način na koji treba raditi, ali u nekom trenu shvatilo se da publika želi originalan sadržaj i da u njemu želi uživati - rekao je i dodao da je klik najvažnija metrika. Naglašava da smo fokusirani na vrijeme koje ljudi poklone našem sadržaju te da se isto to može primijeniti i na oglašavanje.
Govoreći o investicijama u oglašavanje, Boris Trupčević je istaknuo da globalni trendovi pokazuju da će velik odljev novca biti s televizije jer nema drugdje, odnosno da će digital sigurno rasti u investicijama na štetu televizije.
Zoran Turković je istaknuo kako je edukacija tržišta glavna kočnica tome da se digitalno oglašavanje raspuše. Govoreći o programmatic oglašavanju, Vedad Mulalić iz Googlea kaže kako je problem što nije dovoljno jasno definirano. Trupčević dodaje kako je 'programmatic' u Hrvatskoj kao seks: 'Svi pričaju o njemu, a nitko ga ne prakticira'. Naglašava kako je razina programmatica u Europi puno viša nego kod nas. Igor Žeželj iz Wireless Medije dodaje kako je programmatic sigurno nešto što dolazi.
- Nama se vjeruje i mislim da zato imamo važnu ulogu na tržištu - rekao je Žeželj o medijima i oglašavanju, na što je Trupčević dodao kako je užasno važan kontekst oglašavanja, odnosno 'gdje se vaša poruka pojavljuje i uz što se veže'.
Govoreći o influencer marketingu, Trupčević je istaknuo kako je to ozbiljan fenomen koji se vidi i u Hrvatskoj na primjeru Joomboosa.
- Influenceri postaju relevantni u svakom segmentu publike. Od generacije Z, tinejdžera, pa i kod starijih. Otkad je svijeta, ljudi imaju utjecaj i osobni kredibilitet. Ono što će tržište pokazati u svojoj evoluciji je da će uslijediti čistilište i da će jedini pravi kriterij biti kvaliteta - rekao je Trupčević. Dodaje da se na primjeru Jooomboosa vidi ogroman rast u video oglašavanju.
- Mislim da živimo u zlatno doba videa - kaže Mulalić i naglašava da je video u svim uređajima kroz koje se korisnik prijavljuje. Žeželj dodaje kako je problem u Srbiji da postoji više inventara nego što postoji sadržaja.
12.08 - Ana Zovko, direktorica za projekt digitalne i agilne transformacije Hrvatskog telekoma, nastavlja program predavanjem: "Kako svijet mijenja strategiju inovacija".
Stojite li na mjestu ili sprintate s promjenama, upitala je predavačica.
- Netflix ide toliko daleko da stavlja gledatelja u samu priču, da može birati hoće li sretan ili tužan kraj filma. No kako uopće dolazite do Netflixa? Kako koristite nove inovacije? Bez telekoma nema ni digitalnog društva. Mi smo uložili milijarde kuna u infrastrukturu i pripremamo novu generaciju mobilne tehnologije 5G.
Proteklih godina lansirali su desetke novih funkcionalnosti.
- Inovacija je kultura postavljanja pravih pitanja. Mi gledamo korisnika kao 12. igrača. Ta kultura poštuje pogrešku i na njoj gradi biznis. Unutarnja disrupcija omogućuje nam da izlazimo na nova tržišta, među kojima je i bankarsko. Lansirat ćemo sustav u kojem će u samo tri klika imati banku u svojoj ruci - rekla je Zovko i zaključila:
- Mi u svakom slučaju sprintamo s promjenama.
12.00 - Razgovaramo s Jesperom Laursenom, osnivačem instituta Native Advertising o digitalnoj preobrazbi kompanija.
11.15 - Johan Ronnestam, vodeći švedski stručnjak za brendiranje, dobitnik nagrade Cannes Lions, inovator i futurist, održao je predavanje na temu "Budući poslovni i komunikacijski krajolik" ("The Future Business and Communication Landscape").
Za početak, Ronnestam nas je vratio u 1971., godinu svog rođenja, kad je nastao ARPANET, preteča interneta. Krajem 1980-ih ta je mreža polako postala world wide web. Godine 1972. izumljena je čuvena igra Pong, koju je Steve Jobs ugradio u prvi iPod 2001. Nastavio je potom o transformaciji interneta.
- Kad sam prvi put posjetio Google 1999., pomislio sam: "Kako glupo!". Iako su imali jako glup logotip i gumb "Osjećam se sretno", prebacio sam se na njega s pretraživača Altavista, gdje si do konačne stranice morao kliknuti nekoliko puta. I cijeli svijet prebacio se u samo šest mjeseci - rekao je Ronnestam.
Velike su se kompanije još početkom stoljeća odbijale oglašavati na internetu, ali pokretanje YouTubea 2005. sve je promijenilo. Kasnije su se pridružili i drugi.
- Gotovo su sve kompanije počele bez znanja svoje industrije. YouTube na početku nije zamislio da ljudi mogu prenositi događaje uživo. Danas moramo razmišljati kako otići još dalje - rekao je Ronnestam i dodao:
- Facebook danas služi za mnogo stvari. Na primjer, moja majka od 70 godina zbog poznavanja te mreže zna kako objavljivati sadržaj, postaviti video, kliknuti na poveznicu, posjetiti druge stranice i druge stvari.
YouTube strašno utječe na našu svakodnevicu. Ronnestam je za primjer uzeo Jamesa Charlesa, koji ima 15 milijuna pretplatnika na kanalu i savjetuje posjetitelje o šminkanju. Kad je nedavno najavio da će gostovati u jednom trgovačkom centru u Birminghamu kako bi predstavio novi proizvod, cijeli promet u gradu je stao, svi su ga željeli vidjeti. A u samo 10 minuta rasprodao je šminku putem interneta.
Cijena tehnologije strmoglavo pada, kao i cijena proizvoda, dok konkurencija raste, istaknuo je Ronnestam. Prije su aplikacije za prepoznavanje govora bile s*anje, nisi imao memorije za prepoznavanje svih jezika svijeta, a danas sve funkcionira preko oblaka.
- To znači da smo mi i vi postali superheroji. To znači da danas možete učiniti sve što hoćete online, ne trebaju vam zahtijevni programi. To mogu činiti i vaši poslodavci i zaposlenici. Možete biti što hoćete u globalnoj poslovnoj areni. To je svijet sutrašnjice. To čine i vaši korisnici i morate ih slušati.
Ljudi su danas digitalni, mobilni, društveni i uvijek povezani. "Kako možemo natjerati ljude da nas primijete?" pogrešno je pitanje. Trebamo se pitati: "Kako možemo natjerati ljude da nas žele primijetiti?".
- Danas imamo sve informacije svijeta na dlanu. Ako podijelite s ljudima zanimljive informacije na svojim platformama, ljudi će vas posjetiti. Tek onda možete razmišljati o plasiranju proizvoda i usluga i o zaradi - kaže predavač.
10.30 - Nenad Filipović, stručnjak za digitalnu transformaciju i direktor korporacijskih obrazovnih programa IEDC - Poslovne škole Bled: 'Za mene je digitalna transformacija mitološka životinja, svi o tome govorimo, a rijetki su je vidjeli. Postoje uspješni primjeri poput 24sata'.
Filipović je sa svojim timom istraživao kako se tvrtke prilagođavaju digitalizaciji. Oko 40 posto ispitanika nazvao je 'dinosaurskom skupinom' jer ni ne razmišljaju o transformaciji, drugih 40 posto samo prati trendove, ali bez razmišljanja, njih Filipović naziva 'drifterima'. Najmanja skupina su inovatori, uglavnom manje tvrtke, koje stvaraju vrijednosti. Ta vrijednost nije tehnologija, ona nam pomaže.
Kazao je kako više od 50 posto menadžera u regiji kaže kako razmišlja o digitalizaciji, ali Filipović nije siguran jesu li neki od njih svjesni što to sve znači.
Kultura je velik problem, barijera. Zanimljivo je da je jedan od prvih razloga zašto nema digitalne transformacije, jer ljudi na vrhu nemaju jasnu sliku da je promjena potrebna i kamo bi ih mogla dovesti. To ne znaju jer ne poznaju svoje tržište.
Druga kategorija barijera je sam proces transformacije. Činjenica da je to kompleksan fenomen i da je potrebna disciplina. U velikoj mjeri to znači odreći se nepotrebnih stvari. Pogledajte banke, činjenica je da ne trebamo toliko fizičkih poslovnica, a ljudima koji tamo rade treba naći drugog posla, to je velik pothvat, rekao je Filipović.
- Bez grešaka nema transformacije. Većina ih je korisno i iz njih se uči. Te greške su poželjne - rekao je Filipović koji razlikuje još glupe i samoubilačke greške iz kojih se ništa ne nauči i mogu biti pogubne.
Digitalna transformacija je kao da trčite punom parom u jednom smjeru i onda promijenite smjer.
Filipović je zaključio kako je za transformaciju ključna i priča koju moraju razumjeti djelatnici na svim razinama.
- Kao vođe nije važno što govorimo, nego što oni čuju. Treba imati empatiju, razumjeti da osim racionalne postoji i emocionalna inteligencija - kaže predavač.
10.15 - Konferenciju je otvorio Boris Trupčević, direktor Styrije za Hrvatsku. U uvodnoj prezentaciji najavio je program konferencije koja sudionike vodi u budućnost.
- Billboardi danas ipak nisu top stvar u advertisingu… Targetiranje, algoritmi, content marketing, online video… To su pojmovi koji redefiniraju kako pričamo s potrošačima. I tu vidimo brutalan globalni rast. Svijet marketinga danas je puno kompleksniji od velikog sjajnog billboarda - rekao je Trupčević.
- U 24sata upravo razvijamo „Robotskog urednika“ koji će danonoćno (bez pauze za ručak, bolovanja i smjena) optimizirati i personalizirati kompletni feed koji svi vi čitate, a u developmentu imamo umjetnu inteligenciju koja bi za 2-3 g. trebala sama rudariti podatke, donositi zaključke i pisati članke na 24sata - najavio je.
POGLEDAJTE GALERIJU:
- Internet je najveći game changer koji se dogodio za naših života. Tehnologija naravno stoga nosi i ozbiljne poslovne izazove.
U svijetu koji se mijenja sve brže i brže, transformacija je ključ… Pričam o digitalnoj transformaciji već godinama - i već sam sam sebi dosadan. Obećajem da je ovo zadnji put. Ako pogledamo stvar kroz vrijeme, možemo jasno vidjeti koja su se poduzeća uspjela transformirati, a koja gube bitku jer nisu imala hrabrosti. Zato je današnja poruka – SAD ili NIKAD. Tko se ne mijenja – umire - rekao je Trupčević.
- Poduzeća poput Amazona i Applea su digital transformation case study i zato napreduju na ovoj
listi iz godine u godinu, dok drugi zaostaju ili padaju. Digitalni lideri postali su
najvrijedniji brendovi svijeta, Oni su potisnuli tradicionalne brendove. I to nam govori sve - rekao je.
A kako mi u Hrvatskoj pratimo te trendove? Kako izgleda naše tržište? Što rade ljudi? Što rade brendovi?
- Potrošači, oni su na internetu. Svi su tamo. Cijelo vrijeme. Naši potrošači se tamo informiraju i donose odluke o kupnji. Ponovili smo istraživanje od prije 2 godine i potvrdili da je Internet apsolutni vladar i dominantna medijska platforma. Oko toga više nema nikakve sumnje… To je sada i danas - u HR, ne u EU ili US. Ovdje u HR. Korisnik nam je svima jasno rekao gdje želi biti. Gdje želi pričati s nama. Ali mi ga ne pratimo - istaknuo je Trupčević. Kazao je kako je transformacija posao uprave, a ljudi su ključni.
- Vrh kompanije mora voditi primjerom. Ali, jednako važna je i svaka osoba koja radi kod vas. Vaša transformacija pada ili prolazi na ljudima. Svaki dan. Mi smo prošli ključni dio tog procesa. Trajao je godinama. Veći troškovi. Novi ljudi. Novi biznis model. Pokušaji i pogreške. Bilo je dosta kušnje koja je mamila da odustanemo. Ali to nikada nije bila opcija. Većina naših ljudi danas rade digital. Gotovo da i nema osobe u organizaciji koja nije na neki način uključena u transformaciju - rekao je.
10.00 - POGLEDAJTE RAZGOVOR S JOHANOM RONNESTAMOM:
9.05 - POGLEDAJTE RAZGOVOR S NENADOM FILIPOVIĆEM:
Keynote predavanje na temu "Life in the matrix - setting the scene for ultra modernity" održat će dr. Kjell A. Nordstrom jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca današnjice i autor svjetskih bestsellera "Funky Business" i "Karaoke kapitalizam". Još jedan švedski stručnjak je među ovogodišnjim keynote predavačima - Johan Ronnestam, dizajner, stručnjak za brendiranje, kreativni direktor, inovator i poduzetnik te zasluženo jedan od najcjenjenijih svjetskih govornika o futurističkim trendovima u poslovanju i kreiranju komunikacije za globalne kompanije. S nama će biti i Jesper Laursen - vodeći danski stručnjak za content marketing i osnivač globalno cijenjenog Native Advertising Institutea. Slušat ćemo i predavanje dr. Nenada Filipovića, stručnjaka za digitalnu transformaciju i direktora korporacijskih obrazovnih programa IEDC - Poslovne škole Bled, na temu "Myths of digital transformation".
