Napravio raj za pješake: Nema vožnje, ali ni mrtvih u prometu

U španjolskom gradu Pontevedra nema buke - ljudi ne moraju vikati dok pokušavaju nadglasati zvukove motora, pritiskanja gasa, režanja motocikala i nesnosno trubljenje.

Pogledajte video

Vlasti u Pontevedri zabranile su automobile, sav motorizirani promet sveden je na najmanju moguću mjeru. Jedino što se na ulicama može čuti je pjev ptica, blagi zveket žličice za kavu kako se spušta na tanjurić i tihi zvuk ljudskih glasova koji međusobno razgovaraju. 

- Poslušajte - zorno dokazuje gradonačelnik otvarajući prozore svojeg ureda. Iz ulice dopiru tek tihi ljudski glasovi. 

- Prije nego što sam postao gradonačelnik, svakoga dana ovom ulicom prolazilo je 14.000 automobila. Kroz grad je prolazilo više auta nego ljudi koji ovdje žive - ističe u razgovoru za The Guardian.

Miguel Anxo Fernández Lores je na čelu ovog galicijskog grada od 1999. godine. Njegova filozofija je jednostavna - to što imaš auto ne znači da njime smiješ okupirati javni prostor.  

'To nije pravo, to je privilegija. Koju vam ukidamo'

U prvih mjesec dana za pješake je oslobodio 300.000 četvornih metara srednjovjekovnog gradskog središta čije je ulice popločio granitnim kockama. 

- Povijesno je središte bilo mrtvo. Onuda su se motali dileri i narkomani, ulice su bile zakrčene automobilima. Grad koji srlja u propast, zagađen ispušnim plinovima, s brojnim prometnim nesrećama. Pokušali smo donijeti plan kojim bi se poboljšali uvjeti vožnje, ali niti jedan plan nije bio izvediv. Odlučili smo odustati od te ideje jer se među nama otvorilo pitanje koje nas je povelo u novom smjeru: kako to da privatno vlasništvo, automobil, smije zauzeti javni prostor? Pa da djeca i stariji izgube svoje pravo korištenja tog javnog, njima namijenjenog prostora. Stoga smo odlučili osloboditi cjelokupni javni prostor građanima, a za to smo se morali riješiti automobila - priča gradonačelnik.

Rezultati ovog poteza bili su vidljivi u vrlo kratkom roku. Emisija ugljikova dioksida smanjila se za 70 posto, a u centar grada, koji je 1999. bio praktički mrtav, doselilo se 12.000 ljudi (grad ima oko 82.000 stanovnika).

Gradske vlasti obustavili su i planove za gradnju novih šoping-centara, pa su tim potezom očuvani mali trgovci koji su i zbog toga puno lakše preživjeli financijsku krizu. Doduše, oni su prvi bili najglasniji protivnici zabrane prometa - jer su se brinuli kako će kupci doći do njih.  Gradonačelnikov je odgovor bio jednostavan: pješice.

Bilo je i onih koji su se pozivali na svoje pravo da voze automobil, na što im je Lores opet jednostavno odgovorio: 'To nije pravo, to je privilegija. Koju vam ukidamo'.