NASA-ina misija za povratak na Mjesec koketira s katastrofom

Idućeg mjeseca, već 1. travnja 2026. godine, NASA će lansirati svoju misiju Artemis II, objavili su dužnosnici prošlog tjedna, i povesti četiri astronauta u orbitu oko Mjeseca. Na prvi pogled to možda i ne zvuči previše impresivno, budući da Artemis gotovo 60 godina kasnije samo ponavlja cirkumlunarnu misiju Apolla 8.

Kada je Apollo 8 poletio, ljudska bića nikada nisu vidjela daleku stranu Mjeseca vlastitim očima, niti su vidjela Zemlju s njenog satelita. No, Artemis II, baš kao i Apollo 8, najavljuje se kao prethodnica ljudskog slijetanja na Mjesec. A ovaj put, plan je ostati.

CILJ JE SMANJITI RIZIKE Nasa objavila promjenu plana za povratak ljudi na Mjesec!

Raketa iz prošlog stoljeća

Misije Apollo kasnih 1960-ih i ranih 70-ih bile su izuzetno rizične. Trojica astronauta poginula su u požaru kapsule Apollo 1, a Apollo 13 jedva se vratio na Zemlju nakon eksplozije spremnika s kisikom. No, Hladni rat je bio u punom jeku, svemirska utrka morala se dobiti, a predsjednik John Kennedy nastojao je američko natjecanje sa SSSR-om pretvoriti u glamuroznu točku nacionalnog ponosa. Artemis cilja biti sve to, ali ponajviše ponovno oživljava "vrlo rizičnu" stranu Apolla, koristeći tehnologiju staru 50 godina.

NASA-i nije bilo dopušteno dizajnirati letjelicu Artemis od nule. Kongres joj je naredio da koristi gotovu tehnologiju razvijenu za Space Shuttle, uključujući glavne motore i spremnike goriva. Kritičari su raketu Artemis, SLS ili Space Launch System, prozvali "Senate Launch System" (Senatski lansirni sustav), budući da je namjerno sačuvala postojeća radna mjesta za postojeće dobavljače u politički važnim saveznim državama. Ovaj pristup dovodi se u pitanje i zbog proračunskih pritisaka, jer je Bijela kuća predložila rezanje NASA-inog budžeta za 25 posto i postupno ukidanje SLS-a i Oriona nakon treće misije u korist jeftinijih komercijalnih alternativa.

PRIPREME ZA ARTEMIS II NASA sutra ima 'generalnu probu' uoči leta oko Mjeseca

Problemi koji se ne rješavaju

Misija Artemis II kasni jer se suočila s nizom ozbiljnih tehničkih problema, uključujući poteškoće sa sustavom za održavanje života i uporno curenje vodika koje je podsjećalo na slične probleme pri lansiranju misije Artemis I bez posade 2022. godine. Čovjek bi pomislio da je to riješeno u protekle tri godine, ali nije.

Krajem veljače uslijedio je novi udarac kada je kvar prekinuo protok helija do gornjeg stupnja rakete tijekom testiranja. Helij služi za stvaranje pritiska u spremnicima goriva, a problem je prisilio NASA-u da raketu visoku gotovo sto metara vrati u Zgradu za sklapanje vozila (VAB) na popravke, čime je otkazan planirani termin lansiranja u ožujku. Novi NASA-in administrator Jared Isaacman priznao je "kvar", ali je naglasio da je rano otkrivanje omogućilo popravke bez ugrožavanja sigurnosti.

Upozorenja stručnjaka i šokantne procjene rizika

Višestruke odgode potiču šire rezerve prema sigurnosti misije. Neki bivši NASA-ini inženjeri i astronauti izrazili su zabrinutost, posebno zbog toplinskog štita kapsule, koji je opasno napuknuo tijekom povratka misije Artemis I u Zemljinu atmosferu. Dvojica veteranskih NASA-inih znanstvenika izjavila su za ABC News kako bi taj neriješeni problem mogao ugroziti živote astronauta. NASA je odlučila koristiti postojeći štit, ali uz "manje stresnu" putanju povratka kako bi osigurala posadu.

VEĆ DRUGA ODGODA NASA odgodila lunarnu misiju s posadom zbog tehničkog kvara

Vlastite procjene NASA-e priznaju povišene rizike, a Savjetodavni odbor za sigurnost u zrakoplovstvu pozvao je na preispitivanje arhitekture Artemisa za buduće misije. Ured glavnog inspektora NASA-e procijenio je ukupni rizik od gubitka posade u programu Artemis na 1 naprama 30. Kako je izvijestio Scientific American, voditelj misije John Honeycutt priznao je da je vjerojatnost uspjeha leta "nešto bolja od bacanja novčića", što je daleko od željenog standarda 1 naprama 50 za zrele programe. Neke procjene idu toliko daleko da vjerojatnost neuspjeha misije stavljaju na čak 1 naprama dva.

S obzirom na to da se misija suočava s tako visokim rizicima, ali i nedostatkom sposobnosti spašavanja posade u kasnijim fazama programa, pritisak raste. NASA je ustrajala s Artemisom uglavnom kako bi pokušala pokazati da stari svemirski program još uvijek može isporučiti rezultate dok blještaviji komercijalni subjekti poput SpaceX-a grabe naprijed. Cinici sugeriraju da će NASA odletjeti misiju nekoliko puta, proglasiti je trijumfom, a zatim unajmiti jednu od tih tvrtki da umjesto nje obavlja slijetanja na Mjesec. No, prethodne NASA-ine nesreće barem su djelomično proizašle iz političkih ili programskih pritisaka na lansiranje. Ne bismo smjeli dopustiti da Artemis II postane još jedna od takvih.