Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Njihove orbite su, za razliku od stabilnih Jupiterovih trojanaca, izrazito kaotične i nestabilne. Simulacije pokazuju da prolaze kroz cikluse drastičnih promjena svakih 12.000 godina
Međunarodna studija upozorava na postojanje populacije potencijalno opasnih asteroida koji, zbog svoje pozicije skrivene sjajem Sunca, izmiču svim postojećim metodama promatranja. Iako trenutno ne predstavljaju izravnu opasnost, njihove nestabilne orbite mogle bi ih u dalekoj budućnosti usmjeriti prema Zemlji, s katastrofalnim posljedicama, piše Science Alert.
U unutarnjem dijelu Sunčevog sustava, u orbitalnom susjedstvu Venere, skriva se populacija asteroida koju znanstvenici nazivaju venerinim koorbitalnim asteroidima. Ovi objekti ne kruže oko Venere, već dijele njezinu putanju oko Sunca, nalazeći se u takozvanoj rezonanciji 1:1, što znači da im je za jedan krug oko Sunca potrebno jednako vremena kao i samom planetu. Problem leži u njihovoj nevidljivosti. Budući da se nalaze između Zemlje i Sunca, gotovo nikada ih ne vidimo potpuno osvijetljene. Poput Merkura i Venere, sa Zemlje ih promatramo u fazama, a zbog njihove male veličine preslabo sjaje da bismo ih uočili.
Zbog toga ih je izuzetno teško otkriti zemaljskim teleskopima.
"Naša studija pokazuje da postoji populacija potencijalno opasnih asteroida koje ne možemo otkriti postojećim teleskopima," izjavio je voditelj istraživanja, astronom Valerio Carruba sa Sveučilišta São Paulo (UNESP) u Brazilu.
Do danas je poznato tek 20-ak ovakvih objekata, no računalni modeli sugeriraju da ih postoji znatno više, posebice onih čije nas orbite čine slijepima za njihovo postojanje.
Ključ razumijevanja rizika leži u pojmu ekscentričnosti – mjeri koliko je orbita asteroida izdužena u odnosu na savršeni krug. Gotovo svi do sada otkriveni venerini koorbitalni asteroidi imaju visoku ekscentričnost (veću od 0,38), što znači da ih njihove izdužene putanje povremeno odnose dalje od Sunca, u područja neba gdje ih je lakše uočiti. Međutim, znanstvenici vjeruju da postoji znatno veća, još neotkrivena populacija asteroida s niskom ekscentričnošću. Njihove su orbite kružnije i drže ih stalno u blizini Venere, duboko skrivenima u Sunčevom odbljesku. Upravo ti "nevidljivi" asteroidi predstavljaju dugoročnu prijetnju.
Njihove orbite su, za razliku od stabilnih Jupiterovih trojanaca, izrazito kaotične i nestabilne. Simulacije pokazuju da prolaze kroz cikluse drastičnih promjena svakih 12.000 godina.
"Tijekom tih prijelaznih faza, asteroidi se mogu približiti Zemljinoj orbiti na iznimno male udaljenosti, potencijalno je i presijecajući," upozorava Carruba.
Drugim riječima, asteroid koji je danas na sigurnoj i nevidljivoj putanji, za nekoliko tisuća godina mogao bi postati izravna prijetnja.
Iako ne postoji neposredna opasnost od udara "u idućim tjednima", kako su neki mediji senzacionalistički prenijeli, dugoročni rizik je stvaran. Procjenjuje se da bi se u ovoj skrivenoj populaciji mogli nalaziti asteroidi promjera oko 300 metara. Takav objekt, nazvan "ubojicom gradova", pri udaru bi mogao stvoriti krater širok od 3 do 4,5 kilometara i osloboditi energiju ekvivalentnu stotinama megatona TNT-a. Udar u gusto naseljeno područje izazvao bi razaranje ogromnih razmjera.
Čak i najmoderniji opservatoriji, poput onoga u Čileu imat će ograničen uspjeh. Simulacije pokazuju da bi i najsjajniji od ovih skrivenih asteroida bili vidljivi tek tjedan ili dva, nakon čega bi opet nestali na mjesece ili godine.
Rješenje ovog problema ne leži na Zemlji, već u svemiru. Jedina učinkovita metoda za otkrivanje ove skrivene prijetnje jest korištenje svemirskih teleskopa pozicioniranih tako da mogu sigurno promatrati područja blizu Sunca. Misije poput NASA-inog budućeg teleskopa, čije je lansiranje planirano nakon 2027. godine, i predložene kineske misije CROWN, dizajnirane su upravo za taj zadatak. One bi mogle mapirati ovu "slijepu točku" i pružiti nam potpunu sliku potencijalnih opasnosti.
"Planetarna obrana mora uzeti u obzir ne samo ono što vidimo, već i ono što još ne možemo vidjeti," zaključuje Carruba.
24sata © 2026
