Obavijesti

Tech

Komentari 0

Njegova skica postaje stvarnost – intervju s arhitektom

Njegova skica postaje stvarnost – intervju s arhitektom
1

Najveće ostvarenje svakog arhitekta je projektirati kuću koja odgovara životnim navikama, potrebama i željama obitelji koja će u njoj živjeti.

VIDEO

Svakom arhitektu je poseban doživljaj gledati kako se njegov projekt seli sa arhitektonske skice u stvarni prostor. Svaki se arhitekt želi ostvariti kroz dobre ideje i kvalitetno izvedene projekte, ali ipak je najveće ostvarenje projektirati kuću kakva odgovara upravo životnim navikama, potrebama i željama obitelji koja će u njoj živjeti. S gradnjom niskoenergetske kuće obitelji Jelušić primičemo se završnoj fazi kada će kuća poprimiti svoj konačan izgled. Kako je napretkom gradnje zadovoljan njezin arhitekt Tomislav Rukavina, pročitajte u nastavku:

1. Kako ste zadovoljni napretkom gradnje niskoenergetske kuće obitelji Jelušić?

Za sada gradnja ide uobičajenim tempom, nema nikakvih iznenađenja ni razloga za nezadovoljstvo. U sadašnjoj fazi izvedbe obavljaju se uglavnom radovi na instalacijama tako da naizgled nema velikog napretka. Ovo prividno zatišje uskoro je gotovo i kreće se na veliko finale, jer sad tek slijede radovi na ugradnji materijala koji će dati konačni izgled. Tu će biti potrebna najveća pažnja izvođača, ali i investitora i arhitekta. Pitajte me jesam li zadovoljan kad krenu ti završni radovi.

2. Koliko je kuća drugačija danas u odnosu na Vaš projekt? Je li bilo nekih značajnijih preinaka?

Izvana nije bilo nikakvih izmjena u odnosu na oblikovanje, tako da će u stvarnosti kuća zaista izgledati kao što je planirano projektom. Interijer je nešto izmijenjen. Sve su prostorije ostale istih dimenzija ali ima nekih sitnih promjena od kojih je najvažnije čelično unutarnje stubište, od podruma do 1. kata, koje u projektu projektirano kao armiranobetonsko. Doduše i tada, u fazi projektiranja, smo već razgovarali o toj varijanti prozračnog čeličnog stubišta, ali je u projektu ipak ostalo armiranobetonsko, s napomenom da bi tu moglo biti izmjene, tako de je i ta najvažnija izmjena na neki način projektirana. Izvedena je i ostava od stare cigle bivše kuće, to nismo planirali u glavnom projektu, ali je dobra ideja.

3. Jeste li nailazili na neke poteškoće, ako da koje i kako su riješene?

Dogovor oko izrade stolarije i njene ugradnje je potrajao neko vrijeme. No, ne bih ga nazvao poteškoćom, jednostavno je trebalo s izvođačem stolarije dogovoriti detalje vezane za zaštitu od sunca i sprječavanje hladnih mostova, pa smo crtali dosta detalja. To je jedini način da se u gradnji riješe problemi. Sve što ostane nedefinirano kroz projekt postane poteškoća koju je kasnije teško riješiti. Ovo je niskoenergetska kuća i treba potrošiti nešto više vremena na vanjsku stolariju, a u glavnom projektu nismo se toliko detaljno bavili prozorima pa je ostalo dosta stvari nedefinirano. Na sreću, Jelušići su na vrijeme naručili stolariju, tako da smo stigli sve napraviti i uskladiti tijekom izrade prozora i nije bilo kašnjenja. Nadam se da će se napraviti i termografija koja će pokazati jesmo li napravili dobar posao.

4. Koliko se često arhitekt pojavljuje na gradilištu u ovoj fazi gradnje? 

To ovisi o tome što je arhitekt ugovorio s investitorima. Nažalost, kod nas je uobičajeno da se s arhitektom ugovara samo izrada projekata i to isključivo onih koji su minimalno potrebni da se kuća legalno izvede, a to znači idejni projekt za ishođenje dozvole i glavni projekt za izvođenje kuće. Kako u glavnom projektu nije baš svaki detalj do kraja definiran, ili nije dovoljno detaljno definiran, najviše u dijelu radova iz faza završnih radova, ti se detalji prepuštaju slučaju ili prosudbi izvođača ili investitora. Ipak, bilo bi najbolje s arhitektom dogovoriti i izvedbene projekte i projekt interijera uz arhitektonski nadzor na gradilištu. Bez obzira na ugovoreno, u prvim fazama gradnje dolazim na gradilište nekoliko puta, iz vlastite znatiželje, a kasnije u završnim fazama me zovu za savjet izvođač ili investitori za neke detalje. Tako ispadne jednostavnije doći na gradilište i na licu mjesta sve dogovoriti.  U zadnje vrijeme,  za svoje projekte vršim i izvedbeni nadzor.

5. Koji nas još radovi očekuju?

Očekuju nas oni najteži radovi koji će dati stvarni, završni izgled kuće. Sve ono što će se stvarno vidjeti se sada tek treba izvesti. Očekuju nas oni radovi u kojima je vještina projektiranja i izvođenja najvažnija. S druge strane, većina investitora se do ove faze već umori, pa jedva čeka da se sve što prije, kako god, završi. Jelušići su dobro pripremljeni i entuzijazam ne jenjava.

Znači još nam ostaje: izvana toplinska izolacija, drveni dijelovi pročelja, boja, ograde. Izvana i iznutra završni slojevi svih podova, obloge podova i zidova ili njihovo žbukanje i gletanje i boja. Završni izbor i montaža elektro opreme i opreme vode i odvodnje te grijanja, te uređenje okućnice.

Informacije o napretku gradnje i dalje donosimo kroz web članke, reportaže u tiskanom nedjeljnom izdanju, te video reportažama na 24sata TV.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Vozili smo novu Škodu Kodiaq: Impresivno prostrani SUV
SVJETSKA PREMIJERA

Vozili smo novu Škodu Kodiaq: Impresivno prostrani SUV

Rijetko koji model na tržištu ovdje nudi više prostora, i iskreno, trenutno nam ne pada na pamet ni jedan veliki SUV koji bi imao više prostora od ove Škode

Osječki gimnazijalci prijavili su se treći put: U Školi budućnosti došli  smo i do pobjede...
VELIKA MOTIVACIJA

Osječki gimnazijalci prijavili su se treći put: U Školi budućnosti došli smo i do pobjede...

Nastavnica informatike Jelena Radlović i njezini učenici u I. gimnaziji Osijek po treći put su se prijavili za sudjelovanje u edukativnom projektu tvrtki STEMI i Infobip uz podršku A1. Učenici su željni novih znanja
CARNET nabavio 5686 komada opreme i uređaja za pomoć u učenju djeci s teškoćama
ATTEND PROJEKT

CARNET nabavio 5686 komada opreme i uređaja za pomoć u učenju djeci s teškoćama

U dvije godine provedbe 32 odgojno-obrazovne ustanove u 22 grada opremljene su modernim uređajima, računalima i programima, te su educirani stručnjaci koji rade s djecom s teškoćama