Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
13 komentara

Bračka škola je pravi hit: Zovu nas iz Švicarske da upišu djecu

Klesarska škola iz Pučišća na Braču jedinstvena je u Europi. Pohađaju je učenici iz cijele Hrvatske, ali i iz BiH, Češke, Njemačke, koji su osnovali i zadrugu preko koje prodaju što naprave, a novac ulažu u školovanje

Naša škola, kao i umijeće klesanja kamena ručno kovanim alatima, zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro. Tehnika potječe još od starih Rimljana i Grka te je kod nas na Braču očuvana je do današnjih dana. Ovdje se kamen spoznaje kao živi materijal prema kojem se treba odnositi s poštovanjem, sve kako bi očuvao svoju dugovječnost i plemenitost. Ispričala nam je to Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole iz Pučišća.

Škola je u mjestu gdje se “bere” jedna od najcjenjenijih vrsta kamena, od kojeg su sagrađeni Dioklecijanova palača, optočeno predvorje zgrade UN-a u New Yorku, a neki kažu i dijelovi Bijele kuće u Washingtonu. Ujedno je jedina klesarska škola u Hrvatskoj i jedna od rijetkih u EU.

Imaju i učenički dom

Ove školske godine pohađa je 60 učenika: 25 Bračana, a ostalo su polaznici iz Zagreba, Istre, dalmatinskih gradova, kao i učenici iz BiH, Njemačke i Češke, koji borave u tamošnjem učeničkom domu.

- Unatoč mišljenju kako je ovo muško zanimanje, u našoj školi je i šest cura. Općenito, interes djevojaka je sve veći iz godine u godinu. Nedavno nas je zvao otac djevojčice koja ide u 7. razred u Švicarskoj. Njegova kći želi rezervirati upravo mjesto kod nas u školi. Vrlo šaroliko društvo živi i radi u našoj školi i učeničkom domu, a ovih dana svi sudjeluju u izradi božićnih ukrasa - istaknula je Plastić.

Škola je od osnutka neodvojivo vezana za razvoj kamenarstva na Braču. Prva generacija u Pučišćima učila je u preteči ove ustanove klesarski zanat još 1946. godine. Deset godina kasnije u Pučišćima je osnovana Industrijska kamenoklesarska škola, koja je prošla kroz razne faze kako bi 1991. godine postala Klesarska škola. Danas obrazuju učenike na trogodišnjim i četverogodišnjim kameno-klesarskim programima, no ugašeno je zanimanje rudarski tehničar jer nije bilo interesa unatoč potrebi za tim radnicima u kamenolomima. Škola učenicima prvih razreda osigurava udžbenike, a svima radna odijela i zaštitnu oprema za praksu u radionici.

Knjige i stipendije

Dio novca za takve stvari planira se pokriti iz djelatnosti novoosnovane učeničke zadruge Kapitel, kroz koju učenici izrađuju razne predmete i kamene dijelove, ali uče i o poduzetništvu.

- Četverogodišnje zanimanje klesarski tehničar stipendiraju većini učenika općine iz kojih dolaze, a trogodišnje zanimanje za klesara stipendira Ministarstvo obrta. Stipendija je dovoljna za pokrivanje troškova smještaja i prehrane u učeničkom domu. Ovih dana upravo su započeli s podukama iz vođenja zadruge, strategije poslovanja, marketinga, financija i dr. U tome ih vodi njihov mentor Michael Freer iz Londona, s kojim već dulje surađujemo – rekla je Plastić.
Damir Nižetić predaje stručne predmete 13 godina. Bivši je učenik Klesarske škole. Ističe kako su učenici nakon završetka vješti u svojem zanatu upravo zato što koriste ručne alate.

- Ovakvih škola koje se bave isključivo ručnom obradom kamena ima jako malo: u Lasi u Italiji, Pragu i Londonu. Učenici tu prvo nauče raditi pravokutnik, kocku i valjak, pa onda kreću s izradama kamenice, amfora, vaza... Sve se prvo radi po modelu od gipsa, plastike, gline ili betona. Jadrankamen nam daje donacije u blokovima, a prvi rad koji učenik napravi ostaje njemu. Ostalo se radi za potrebe škole – rekao je Nižetić.

Maroje Desin iz Konavala učenik je 2. razreda i prezadovoljan je u Pučišćima. Budućnost vidi u restauraciji, a trenutačno kleše kamenicu.

Moderna tehnologija

- Rad na kamenu privukao me prije nekoliko godina kad sam posjetio Brač. Vidio sam prezentaciju o školi, a i susjede kako grade kamene zidove. Najvjerojatnije ću nakon srednje škole studirati restauraciju. Škola nam je od 7 do 13 sati. Za tehničko crtanje koristimo AutoCAD, znači radimo na kompjutorima u programima za crtanje – ispričao je Desin.

Filip Brajković došao se školovati na Brač iz Metkovića.

- Završio sam trogodišnju školu, pa onda upisao na viši stupanj kako bih poslije mogao upisati restauraciju pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Došao sam s nula iskustva, nisam znao ni kako blok od kamena izgleda, no otkrio sam talent i jako sam zadovoljan ovim što radim. Živim u domu, mirno je, i uvijek se može izići u šetnju i razmišljati. Baš i ne volim velike gradove, vidjet ću kako će biti u Zagrebu - istaknuo je Filip.

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message