Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
7 komentara

'Novac za reformu mogao se pametnije i bolje utrošiti'

Jubilarna, 5. konferencija o obrazovanju u organizaciji 24sata i partnera održat će se u petak,15. studenog, u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma. Dovodimo vrhunske stručnjake i predavače.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
7 komentara

Ove je godine “Škola za život” frontalnom primjenom ušla u sve hrvatske škole. Kako prolaze prvi mjeseci reforme, što se promijenilo u obrazovnom sustavu te koliko zaostajemo za svjetskim reformama, raspravljat će se na prvom panelu konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” naziva “Reforma 2019: Što smo htjeli, a što dobili?”. Uz brojne stručnjake, u raspravi će sudjelovati i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, Ivica Lovrić.

POGLEDAJTE VIDEO: 

1. Pročelnik ste grada s najvećim sustavom obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Gdje nailazite na najveće probleme?

Temeljni problem jest taj da obrazovanje nije nacionalni prioritet, što se najbolje ogleda u izboru čelnih ljudi na najvišim pozicijama u sustavu odgoja u obrazovanja. Ne biraju se ljudi kojima je u fokusu interesa unapređenje sustava i njegove kvalitete, već oni koje zanima samo dnevna politika i osobna politička promidžba. Ne smijemo zaboraviti da je riječ o izuzetno velikom sustavu koji traži kvalitetne ljude koji će ga voditi i njime upravljati.  Zbog izbora pogrešnih i nekompetentnih ljudi na vodećim pozicijama u sustavu odgoja i obrazovanja, donijele su se mnoge loše odluke koje će, bojim se, imati dugoročne negativne posljedice za sustav obrazovanja u cjelini. Nastavno na to, država ne izdvaja dovoljno novca koji bi jamčio potreban razvoj odgojno-obrazovnog sustava. Također, jedan od ključnih problema je i neobičan model polucentraliziranog sustava u kojem su određene obveze prenesene na osnivače, ali ne i prava, pa je krajnje vrijeme da se odlučimo želimo li centralizaciju ili decentralizaciju obrazovnog sustava. 

2. Kurikularna reforma ušla je u sve škole. Koliko je to stavilo tereta na osnivače? Imate li dobru komunikaciju s ministarstvom? 

Komunikacija s Ministarstvom nije dobra ili gotovo da je i nema. Reakcije Ministartsva su spore, neučinkovite i nerijetko problematične. U protekle tri godine Ministarstvu smo uputili desetke upita, prijedloga i zahtjeva na koje nikad nismo dobili odgovor. Također, reforma školstva koju provodi ministrica Divjak običan je marketinški trik i obmana koja nas treba uvjeriti da se nešto radi. To je loše jer se obmanjuje učenike, njihove roditelje, učitelje i cijelu javnost. Ministrica je to dovela gotovo do savršenstva. Ima puno reklama u medijima, no mi nikad  nismo doznali koliko je novca potrošeno za tu namjenu. Siguran sam da se novac za reformu, bez obzira što dio dolazi iz proračuna Europske unije, mogao korisnije utrošiti, ali ne za vidljivost reforme, već za unapređenje procesa, izmjenu metoda poučavanja, promjenu kurikula i osvježenje obrazovne paradigme na više razina. Najbolja vidljivost refome bili bi zadovoljstvo i pozitivne reakcije učenika i roditelja. Iako se stotine milijuna kuna koriste za informatičku opremu upitne kvalitete i nepotrebno velikih količina, u isto vrijeme u protekle tri godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije završilo niti jedan kvadrat neke škole ili sportske dvorane, a primjera radi decentralizirana sredstva za osnovne i srednje škole iz kojih se financiraju režijski troškovi, komunalne usluge, troškovi telefona pošte i prijevoza, uredski i drugi materijal, premije osiguranja, zakupnine, oprema i namještaj, sitan inventar, tekuće i investicijsko održavanje objekata škola, znatnija ulaganja na uređenju škola te prehrana i smještaj učenika srednjih škola iznosila su u 2010. godini 1.616.406.198,00 kn, a u 2019. godini 1.349.480.420,00 kn, što znači da su sredstva smanjena za ukupno 266.925.778,00 kuna. Javnosti ne treba objašnjavati da su troškovi u međuvremenu porasli pa neka čitatelji zaključe kako mogu funkcionirati škole. 

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL 3. Je li ova reforma donijela školama, učenicima, nastavnicima ono što je trebala? Što je po vašem mišljenju prvenstveno potrebno našem obrazovnom sustavu?

Reforma prvenstveno nije dobro pripremljena. Ona se zasniva na informatizaciji, a informatizacija sama po sebi ne može donijeti važnije promjene. Da ne spominjemo da dobar dio informatičke opreme nije još ni stigao u škole, učenici će ih navodno dobiti tek na polugodištu. Tu dolazimo do apsurda. Ako je nešto neophodno za nastavu, a možemo cijelo prvo polugodište bez toga, pitanje je je li takva didaktična oprema onda uistinu nužna. Upitna je također i pripremljenost nastavnika i učitelja. Ako učitelji studiraju pet godina, pripremaju se za svoj poziv, pa polažu stručni ispit i imaju niz drugih stručnih skupova na kojima se usavršavaju, kako je moguće da im u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu da sve to ostave po strani jer će sada nekoliko online tečajeva i  nekoliko fiktivnih sati stručnog usavršavanja promijeniti paradigmu obrazovanja i pripremiti ih za rad u reformiranoj školi. Teško je vjerovati da se na taj način može kvalitetno pripremiti i motivirati nastavnike za provedbu reformskog procesa.  Prema informacijama koje smo mi kao osnivači  dobili od naših učitelja i nastavnika, možemo samo zaključiti da oni nisu pripremljeni za provedbu reforme i da im nisu u cijelosti poznate njihove odgovornosti i obveze u okviru iste. Otvoreno ostaje i pitanje tko će po okončanju prve školske godine provesti evaluaciju reformskog procesa. I prošle godine, dok je reforma bila u eksperimentalnoj fazi, Ministarstvo nije angažiralo znanstvenu instituciju za provedbu objektivne vanjske evaluacije, već je samostalno provodilo ankete i samo sebe ocijenilo. Ta su vrednovanja neobična jer nisu korištene znanstvene metode pa imamo pravo sumnjati u njihovu točnost. Nezamislivo je da u razvijenom svijetu pokušavate provesti tako sveobuhvatnu reformu obrazovanja, a da to nije podložno nikakvoj evaluaciji. Preduvjet svake obrazovne reforme jest izjednačavanje materijalnih uvjeta u svim školama za sve učenike te stimulacija i poticaj nastavnika. Uspješne obrazovne reforme u svijetu u pravilu su započinjale s povećanjem plaća zaposlenika, a ne kao kod nas gdje se ova mjera ostavlja za kraj.

4. Hoće li škole u Zagrebu moći ispuniti uvjete za provođenje jednosmjenske nastave, što ministrica najavljuje kao novu fazu reforme?

Grad Zagreb je i prije najave reforme već izradio planove za dogradnju postojećih škola i izgradnju novih školskih objekata kojima će osigurati jednosmjensku nastavu u svim zagrebačkim školama. Za dio objekata već je u tijeku izrada projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Za manji dio škola potrebno je još riješiti  imovinsko-pravne odnose te otkupiti zemljišta za izgradnju novih školskih objekata. Dinamika realizacije jednosmjenske nastave ovisit će o brzini rješavanja navedenih pravnih i tehničkih radnji. Spomenut ću samo da je Grad Zagreb na početku ove školske godine pustio u rad dvije nove školske zgrade i pet školskih dvorana. No, problem jednosmjenske nastave u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj ne može se riješiti samo iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, već je nužno uključivanje države. Sasvim sigurno se dio novca, koji je utrošen za prekomjernu informatizaciju, mogao utrošiti i za izgradnju novih školskih objekata.  

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL 5. Zašto je u Gradu Zagrebu smanjen proračun za obrazovanje? 

Ova je tvrdnja netočna jer u Gradu Zagrebu nije smanjen proračun za obrazovanje. Kad zbrojimo sve proračunske pozicije, u 2018. godini izdvajanja za obrazovanje  iznosila su 20,4 % ukupnog gradskog proračuna ili 1.632.771.949,54 kuna, dok se u 2019. godini planirana sredstva za obrazovanje kreću na razini od 23,5 % ukupnog gradskog proračuna ili 1.921.278.047,73 kuna.  

6. Povećali ste plaće učiteljima koji rade u produženom boravku, te nastavnicima tjelesne kulture. Je li to pravedno prema učiteljima i nastavnicima u drugim županijama?

Temeljni cilj Grad Zagreba pri uvođenju ove gospodarski opravdane i radom zaslužene mjere povećanja plaće za 700 učitelja bilo je izjednačavanje primanja učitelja i nastavnika, koji se financiraju iz gradskog proračuna, s jednako obrazovanim odgajateljima i stručnim suradnicima u dječjim vrtićima Grada Zagreba. Mi smatramo da je ova mjera pravedna jer su učitelji temelj hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Nadamo se da će ovaj potez Grada Zagreba biti ključni poticaj središnjoj prosvjetnoj vlasti da isto učini i za sve ostale hrvatske učitelje i nastavnike. 

7. Smatrate li štrajk prosvjetara opravdanim?

Smatram.

Foto: 24sata.hr Partneri konferencije su Raiffeisen banka, INA, Pliva i Zagrebački Velesajam.

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message