Ova gimnazija radi s Arduino setovima i prvi su u Hrvatskoj

Varaždinska Prva gimnazija jedna je od rijetkih i specifičnih gimnazija u Hrvatskoj koja uz gimnazijski program, veliku važnost pridaje STEM području, ali i općenito primjeni suvremenih metoda u nastavi svih predmeta. Začetnici su i među prvima su krenuli s radom na 3D printerima, a s Arduino setovima su prva gimnazija u Hrvatskoj te za sada, koliko nam je poznato, i jedina.
- Svi učenici prirodoslovno matematičkog usmjerenja, u prvom razredu nakon upisa od profesora dobiju na korištenje Arduino setove sa senzorima za nastavu u STEM predmetima ali i drugima. Koriste ih sve četiri godine, pa ih koriste i doma. Učenici opće gimnazije koji kao izborni predmet u drugom razredu izaberu informatiku, a slušaju je do četvrtog, dobiju micro:bitove - kaže Janja Banić, ravnateljica Prve gimnazije Varaždin, koja je ujedno i voditeljica Centra izvrsnosti iz informatike za srednje škole.

Za svoje učenike, ističe, nabavili su i 3D printere. Jedan su dobili u suradnji s astronomskim centrom Višnjan, a druga dva u sklopu Centra izvrsnosti iz informatike.

Pokretanje videa...

00:31

Video: Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL

- Učenici rade jednostavne stvari. Uče kako printati, kako isprintati robotsku ruku. To je potpuno nespecifično za gimnaziju. Mi smo prije dvije i pol godine završili projekt izrade sedam STEM kurikuluma u sklopu natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 1.129 milijuna kuna. Riječ je o kurikulima financijska matematika, statistika, praktikum mikrobiologije, praktikum kemije, fizika i IT, uvod u digitalnu logiku te osnovne teorije računalstva. Obuhvaćene su sve one teme koje smo primijetili da našim učenicima nedostaju kada se upisuju na tehničke i prirodoslovne fakultete. Te predmete mogu upisati učenici svih 3. i 4. razreda kao fakultativne - pojasnila je Janja Banić.
Svaki od tih predmeta traje po godinu dana, pa tako učenici već u trećem razredu mogu upisati jedan od tih predmeta, a u četvrtom drugi, ovisno o njihovom području interesa.

Uvod u robotiku

Kompletno hibridno učenje na platformi Moodle je zastupljeno i razvijeno u svih tih 7 kurikuluma. Prva gimnazija Varaždin jedna je od prvih 20 e-Škola u Hrvatskoj i jedan od 5 regionalnih obrazovnih centara u sklopu projekta e-Škole. Svi profesori su jako dobro educirani za rad sa suvremenom tehnologijom a ova je gimnazija otišla prilično daleko u svojoj maloj internoj reformi.
- Na našoj gimnaziji u sklopu Centra izvrsnosti imamo radionice 3D print i uvod u robotiku. Učenici su do sada napravili programsku podršku za upravljanje Arduino pločicama, te mikrokontroler koji će upravljati robotskom rukom - rekla je Vesna Novosel Martinić, profesorica informatike koja vodi radionicu robotike u Centru izvrsnosti.

Kako nam pojašnjava, povezivanje je bežično, mobitelima se spajaju na tu pločicu pokretanjem robotske ruke.

- Krenut ćemo s jednostavnim dizajnom za početak, nastaviti sa složenijim pa vrlo složenim, poput izrade robotske
ruke kojom ćemo upravljati softverom koji smo već pripremili. To će biti konačan uradak naše radionice Centra izvrsnosti tijekom ove školske godine - najavljuje Vesna Novosel Martinić.

Svi ovi projekt i moći će se pogledati i na 2. festivalu informatike koji se u školi održava tijekom proljetnih praznika, 24. travnja. Od ove godine su Centri izvrsnosti Varaždinske županije ujedno i Europski centri izvrsnosti te će se 26. travnja u Prvoj gimnaziji Varaždin održati i Međunarodna konferencija.

Centar izvrsnosti pohađa 10 učenika od 1. do 3. razreda. Arduino setove koje učenici te škole dobiju na korištenje, uz potporu osnivača, financirala je škola, a za jedan je trebalo izdvojiti od 20 do 24 eura. Osim što ih učenici koriste redovno u nastavi, njima se služe i u Centru izvrsnosti. Na natječaju Hrvatskog Telekoma i Instituta za razvoj inovativnosti mladih (IRIM) dobili su sredstva i opremu za projekt "Dal' nam štima mikroklima“ u sklopu kojeg su izradili male meteorološke stanice pa će u pojedinim učionicama pratiti mikroklimu i njezin utjecaj na kognitivne sposobnosti učenika. Za to se opet koriste Arduino setovi koji mjere vlažnost, strujanje zraka, temperaturu zraka i tlak zraka.

Može i matematika, može i medicina

Sve to Prva gimnazija Varaždin omogućuje svojim učenicima kao pripremu za tehničke i prirodne fakultete, a povratne informacije su vrlo pozitivne. Učenik 2. razreda Marko Varga kaže da su krenuli od osnova na početku školske godine.
- Prvo smo naučili kako programirati programe za Arduino sklop a zatim s izradom aplikacija za mobitel preko besplatne online aplikacije. Počeli smo raditi i s 3D printerima i učimo kako modelirati. To nam može biti jako korisno jer današnji startupovi puno koriste tu tehnologiju. Arduino je praktički mala matična ploča uz koju možemo naučiti kako raditi s pravom matičnom pločom i kako spojiti neke cijele krugove, a pogotovo za nas kao matematičare, može biti jako korisno ako želimo upisati FER ili sličan fakultet - rekao je Marko.
Vedran Kocijan iz 3. razreda radi i kod kuće s Arduino setovima.
- Koristi mi za neke privatne projekte. Printanje i modeliranje ne znam još najbolje, ali mi škola omogućava dobar temelj za to. U 3D printanju je budućnost, a FER kao fakultet daje najbolje uvjete za to - kaže Vedran. Marko Darabuš iz 1. razreda još je u osnovnoj školi radio s Arduino setovima i smatra da je to budućnost.
- Arduino tehnologija i 3D printanje se sve više koristi u različitim zanimanjima, pa i u medicini. Već se danas u medicini koriste 3D stvari koje se stavljaju u tijelo - kaže Marko koji bi želio studirati medicinu.
Profesor fizike Dinko Meštrović i profesor biologije Marko Šafran zaduženi su za 3D printer.
- Kod 3D printera je dobro to da je samo mašta granica. Kada učenici samostalno nešto dizajniraju, to mogu doći isprintati. Na primjer robotsku ruku, raketu iz fizike, iz biologije uređaje za miješanje tekućina, vizualizaciju DNA, pomagala za nastavu matematike i slično. Prvi put sam otišao na edukaciju prošle godine i osposobio sam se za početni rad s 3D printerima. Znanje sam prenio svojim učenicima. U našoj školi se to najmasovnije radi - kaže profesor Šafran.