Tech

Komentari 158

Perseverance je sletio na Mars: Poslao je i prve fotografije

Perseverance je sletio na Mars: Poslao je i prve fotografije

NASA-in rover Perseverance uspješno se spustio na Mars! Time započinje potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu

Oko 21.55 po srednjeeuropskom vremenu NASA-in rover Perseverance sletio je na Mars! Nakon toga, poslao je i prve fotografije. 

POGLEDAJTE VIDEO: Slijetanje rovera na Mars 

Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.

Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali i povikali od sreće kad su radio signali potvrdili slijetanje u 21.58 sati po srednjoeuropskom vremenu.

"To je stvarno početak nove ere", rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web prijenosa događaja.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu bilo je daleko od sigurnog. 

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača. 

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji se treba odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

Proces spuštanja i slijetanja inženjeri NASA-e su u šali nazvali "sedam minuta straha", a riječ je o najsloženijem i najizazovnijem podvigu robotiziranih svemirskih letova.  

Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance ima društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta. 

Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. 

NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.