Postao prvi čovjek u svemiru i poginuo u misterioznoj nesreći

Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin bio je prvi čovjek koji je napustio Zemljinu orbitu na današnji dan 1961. godine. Poginuo je 1968. u zrakoplovnoj nesreći koja je desetljećima bila obavijena velom tajne. 

Samo sedam godina ranije, kao 27-godišnji kozmonaut, vinuo se u svemir u letjelici Vostok. Njegov let trajao je 108 minuta, a kapsula, koja je jurila brzinom od 27.400 km/h, letjela je automatski jer medicinsko osoblje i dizajneri Vostoka nisu bili sigurni kako će čovjek reagirati u bestežinskom stanju. Sovjeti su Gagarinovim povijesnim letom preduhitrili Amerikance za tri tjedna, a on je zauvijek ostao jednim od najvećih ruskih heroja. 

Gagarin se rodio 9. ožujka 1934. u selu Klušinu, oko 200 kilometara od Moskve, gdje su njegovi roditelji radili u kolhozu. Od mlade dobi bio je zainteresiran za zrakoplovstvo i kao 20-godišnjak se učlanio u aeroklub, a kasnije je prošao i obuku za vojnog pilota. Kao član sovjetskih zračnih snaga, 1959. godine prijavio se za let na 'novoj vrsti letjelice', a 1961. je izabran za prvu ljudsku misiju u svemir, što je objavljeno samo nekoliko dana prije leta. Tada je Gagarin već bio oženjen i imao dvije kćeri. 

- Vidim Zemlju, veličanstvena je - rekao je Gagarin 12. travnja 1961. samo par minuta nakon što je poletio u Vostoku. Nakon 25 minuta leta postigao je stabilnu orbitu, a nakon otprilike sat vremena Vostok je postavljen u položaj za uključivanje povratnih raketa. Tu je došlo do problema jer Vostokov modul ostao je žicama privezan za kapsulu kojom se Jurij trebao vratiti na Zemlju. Žice su potom izgorjele, a Gagarin je iskočio na visini od sedam kilometara i uspješno se spustio na Zemlju, nakon što je napravio jednu orbitu oko Zemlje. 

Gagarin je postao sovjetski simbol, dočekale su ga tisuće Rusa u Moskvi, a na svjetskoj turneji susreo je brojne svjetske vođe. No sovjetski čelnici nisu htjeli riskirati s tako vrijednim simbolom i njegova letačka karijera je stavljena u mirovanje. 

Turneje po svijetu, domjenci, problemi s kilogramima i alkoholom

Na snimkama koje su nastale nekoliko godina kasnije, vidi se da je dobio nekoliko kilograma i da nije u formi. Sovjetski general Nikolaj Kamanin, koji je tada vodio obuku kozmonauta, u svojim dnevnicima 1995. napisao je kako je Gagarin često bio na raznim domjencima jer su svi htjeli piti s njime 'za prijateljstvo', 'za ljubav' i tisuće drugih razloga. Neki su tvrdili kako je pretjerano sklon čašici, a drugi su ga branili da je pio samo onda kada su razne protokolarne obveze to zahtijevale. Gagarin je kasnije praktično morao moliti da se vrati aktivnom letenju, što su mu i nevoljko dopustili.

27. ožujka 1968. godine Gagarin i njegov instruktor Vladimir Serjegin poginuli su na trening letu u MiG-u 15. Okolnosti nesreće nisu bile jasne i o nesreći se šutjelo danima, a istraga je postala državna tajna što je dovelo i do brojnih teorija zavjere. Posljednji službeno objavljeni dokumenti, s kojih je tek 2010. skinuta oznaka tajnosti, govore kako je Gagarin navodno naglo zakrenuo MiG-om da bi izbjegao meteorološki balon. Tada je izgubio kontrolu nad avionom što je dovelo do pada i pogibije. 

Prije puta u svemir olakšao se uz gumu autobusa

Gotovo pola stoljeća nakon smrti velikog Gagarina, neke praznovjerne prakse iz njegova doba i dalje žive. Davne 1961., uoči polaska na put, Gagarin se "olakšao" uz gumu autobusa koji ga je dovezao na kozmodrom Bajkonur odakle je poletio u svemir. To je ubrzo postala tradicija za sve ruske kozmonaute koji na daleki put kreću s tog mjesta. 

Ženski kozmonauti u tome ne moraju sudjelovati, ali neke od njih donose svoj urin i prolijevaju ga također po gumama autobusa. 

I Riječanin je zaslužan za Gagarinov let

Više od 700 stranica tajnih dokumenata teksta o letu Jurija Gagarina objavile su ruske tajne službe 2010., uoči 50 obljetnice prvog čovjekova leta u svemir. Tog 12. travnja 1961. godine tajne službe snimile su razgovor između Gagarina i šefa ruskog svemirskog programa Sergeja Koroljeva. Prije nego što je Gagarin poletio u orbitu, s Koroljevim je raspravljao o tomu hoće li mu pri povratku na Zemlju dostajati hrane. A u zalihama je imao 63 kobasice za samo 108 minuta leta. Također, Sovjeti su strahovali kako će se Gagarin u bestežinskom stanju onesvijestiti te da im neće moći prenijeti što vidi oko sebe.

Među zaslužnima za uspjeh prvog leta s ljudskom posadom je rođeni Riječanin Roberto Bartini. Živio je u Moskvi. Bio je dizajner zrakoplova i vrhunski fizičar. Sergej Koroljev inzistirao je da mu Bartini bude mentor i vodeći član tima zbog znanja o aerodinamici, dizajnu letjelica i motora. Bartini je osmislio krila uz pomoć kojih je letio Gagarinov modul.