Prihvaća li Hrvatska zelenu gradnju kao neophodni trend?

U svijetu raste svjesnost o ograničenim i iscrpnim energetskim zalihama. Pokrenute su brojne akcije kako bi se potrošnja energije i emisija stakleničkog plina stavila pod kontrolu. Svijet prihvaća zelenu gradnju kao prijeko potrebni trend. Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Procjena Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj je da će smjer daljnjeg razvoja graditeljskog sektora u Hrvatskoj upravo ići u smjeru zelene gradnje. Hrvatska se tek priprema za europsko tržište i sve strožu regulativu. Prostora za napredak ima dosta.

Preko 85% građevina u Hrvatskoj ne zadovoljava sadašnje propise o toplinskoj zaštiti. Europski i svjetski trend je da zgrade troše do 25 kWh/m² (energetski A razred) energije za grijanje. Većina zgrada u Hrvatskoj uglavnom građenih prije 1980. godine, troši mnogo više od toga, najčešće od 200 do 250 kWh/m². 

Naime, svaki hrvatski građanin godišnje proizvede 6 tona stakleničkih plinova. Kroz jednostavne mjere promjene ponašanja pri upotrebi energije, mudrim odabirom energetski efikasnih uređaja i modernih tehnologija dostupnih na tržištu, četveročlana hrvatska obitelj može značajno uštedjeti na troškovima za režije, a emisiju stakleničkih plinova smanjiti za jednu tonu.

Tome u prilog ide odluka Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i  graditeljstva, prema kojoj od 31. ožujka 2010. godine sve zgrade u Hrvatskoj koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing te zgrade koje će se graditi moraju imati energetski certifikat ili iskaznicu. Iz te iskaznice biti će vidljivo koliko zgrada troši energije za grijanje odnosno za održavanje optimalne temperature, kao i što je potrebno da uđe u skupinu štedljivih zgrada koje za grijanje ne troše više od 1,5 do 2,5 litre loživog ulja po kvadratu godišnje. Stambene zgrade će takvu iskaznicu morati nabaviti do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u protivnom, nekretninu bez certifikata nećemo moći prodavati ni iznajmljivati.

„Do sada je uobičajena praksa u gospodarskim aktivnostima Hrvatske bila sustavno ugrožavanje prirodnih resursa, a također se desetljećima ne obraća pažnja na probleme i posljedice koje građevine s neučinkovitim iskorištenjem energije i sirovina imaju na naš okoliš te samim time u stvarnosti predstavljaju loše dugotrajne investicije za Hrvatsku – zemlju čija je najveća vrijednost raznolika i obilata priroda, koja zaslužuje poštovanje i održivost u gospodarenju umjesto pukog iskorištavanja“, ističe Vedrana Likan, predsjednica Upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj okupio je 50-tak aktivnih članova, mahom vodećih tvrtki iz područja projektiranja, proizvodnje građevinskog materijala i opreme, financiranja projekata  i izvođenja građevinskih radova, tvrtki specijaliziranih za tehnologiju energetske učinkovitosti, te alternativnih izvora energije. Također, poslovnim subjektima pridružuju se i razne udruge, obrazovne institucije, banke, veleposlanstva, ali i gospodarske i stručne komore koje svojim radom doprinose pronošenju ideje o neophodnim promjenama u arhitekturi i graditeljstvu, ali i svim ostalim gospodarskim djelatnostima Hrvatske.

Možemo reći da se u Hrvatskoj moramo baviti važnijim problemima od fasada na kućama i reciklaže otpada. Ipak, statistike pokazuju spremnost investitora da zelenu gradnju plate više od standardne gradnje. Je li vrijeme krize dobar trenutak za takva ulaganja? Ako je zelena gradnja isplativa, u sljedećem tekstu pročitajte „Što nas sprječava da gradimo zeleno?“

Redovito pratite projekt Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG na specijaliziranoj stranici 24sata.hr/niskoenergetska-kuca, kroz nedjeljne reportaže u novinama 24sata i svake nedjelje u 13 sati na 24sata TV. Svaki tjedan donosimo svježe informacije s gradilišta i aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i gradnje.